
Šta može da ti uradi previše samopouzdanja?
Ne moraš da imaš samopouzdanje da bi u nečemu uspeo — to je ono što neće reći maltene niko ko se bavi ovom temom

Ne moraš da imaš samopouzdanje da bi u nečemu uspeo — to je ono što neće reći maltene niko ko se bavi ovom temom

U fokusu 37. epizode Georeporta Željka Pantelića su Sjedinjene Američke Države

Tuchel, Upamecano i Bayern koji čeka Xabija – na ovaj ili onaj način

Vašington je danas zahvaćen talasom panike i sumnje u svoje sposobnosti. Da li Amerika sme da se odrekne sveta koji je sama stvorila?

Knjiga srpskog istoričara, objavljena na srpskom jeziku - a u Hrvatskoj! - bila je tema i u Saboru. Šta piše u knjizi "Krajina" i gde je sredina između "velikosrpske propagande" i "Arkanovih šamara"?
Svima nama koji pamtimo Tita, Nebojšu Đukelića, "Kino-oko" i bolje dane, Woody Allen mora da je nešto značio u životu

Luis Hamilton i Scuderia, ili zašto je Formuli 1 trenutno više potreban Ferrari nego što je poznatom brendu potrebna F1

Kad se sada prisjećam tog trenutka, možda nisam trebala biti tako zatečena onim što se pružilo preda mnom. Trebala sam očekivati što se krije iza zida...

Di Di Blančard patila je od sindroma nazvanog po nemačkom baronu Minhauzenu. Sve oko sebe ubedila je u to da je njena, potpuno zdrava, ćerka bolesna, i na kraju postala žrtva sopstvene bolesti

Izbor kompromitiranog suca za glavnog državnog odvjetnika kap je koja je prelila čašu inače golemog strpljenja

Pregovaračka pozicija Zvezda i Partizana sa Evroligom neće još dugo biti ovako dobra - Dubai je moneta večitih rivala

Recimo da je neko upravo shvatio da je "izvini" njegova slaba tačka – šta će s tim?

Smrt Alekseja Navalnog trebalo bi da predstavlja kraj svih iluzija zagovornika ideje mirne koegzistencije Evrope sa Putinovom Rusijom

PSG je postao marketinški projekt, u kojem tribine trebaju puniti globalne pop-zvijezde i modne ikone, a ne ljudi

43. epizode podkasta Kako da izgradite dobar život, o nekim pitanjima koja treba da postavimo

To što je FEST odlučio nagraditi Žilnika za životno djelo jeste jedna od boljih vijesti uopće u zadnje vrijeme, koja ujedno ukazuje da možda još uvijek nije sve do kraja izgubljeno. Ali to istovremeno ne znači njegovo pripuštanje u mainstream, a kamoli u vrh nacionalnog panteona. Pri čemu ovdje uopće nije važno to što sam Žilnik nije netko tko tome uopće teži i tko bi se u takvoj situaciji ugodno osjećao. Važno je samo to da društvo činjenicom da takve ljude drži negdje po strani, ako ih već ne može totalno prešutjeti, govori sve o društvu o kojem je riječ

Nije me toliko potreslo što sam u Kairu vidio ono što sam propustio vidjeti u Siriji, nije me potresao privid društva na rubu propasti...
Ili šta zna dete šta je to vojska