
Jesi li video ovo
Ante Tomić i Dragoljub Draža Petrović dopisuju se svake srede u sada već kultnoj kolumni „Jesi li video ovo“ na portalu Velike priče.

Ante Tomić i Dragoljub Draža Petrović dopisuju se svake srede u sada već kultnoj kolumni „Jesi li video ovo“ na portalu Velike priče.
Kad me pitaju šta ću uskoro kada novinarstvo u Srbiji skroz propadne a ja ne znam ništa drugo da radim osim da u paklenom dedlajnu nažvrljam pokoji tekst, spremno izgovaram neku od podvarijanti moje budućnosti
Nekako i negdje postali smo takvi neradnici, raspikuće i bekrije, da je jedini način za namaći pare u Hrvatskoj otprije nekog vremena došlo prodavanje zemlje
Hapsiće političare, novinare, analitičare, urednike, kolumniste, karikaturiste, kuvare, obućare, kozmetičarke, čak i one, njih par tisuća, koji su se javili lekaru pošto je 15. marta u Ulici kralja Milana odjeknuo strašan zvuk
Svi bi na crnogorskom primorju širokogrudno primili onih osamdeset sedam s čarter-leta da su mislili da je riječ o homoseksualcima

Pojas Bogorodice čini čuda neviđena, samo treba stati u red, a Srbi su vala toliko čekali u redovima od devedesetih naovamo, najpre za ulje, brašno i šećer, pa za vize ispred ambasada, da im je čekanje u redovima uža specijalnost, osobito ako postoje garancije da će im posle toga biti bolje u životu
Zašto ne glasamo za dobronamjerne, pristojne, kojima je iskreno stalo za narodno dobro?
Kako je Bog odlučio da gore ode Koraks, dobri čovek iz prizemlja stare zgrade na Novom Beogradu, ateista koji božje zapovesti kršio nije, a ne neki odurni i opskurni kršitelj svih božjih zapovesti koga će pokolenja pamtiti kao neviđeno netalentovanog i zlog kretena?
U priči o jednoj kamenoj ploči na seoskom groblju, jednom malom spomeniku zbog kojeg je moj sin, naoko neprimjereno, a ustvari sasvim ispravno i s dobrim razlogom opsovao, sadržano je sve
Od kada je postao bog karikature, uvek je bio i državni neprijatelj broj 1, jerbo su i Milošević i Vučić karikature tumačili isto onako kako ih tumače Islamska država i Al Kaida...
Kao što je onaj put bio Deveti mart, ovaj put je bio 11. mart 2006. i u Ševeningenu je tog jutra od infarkta umro Sloba Milošević, kakve li simbolike, moj Tomiću, a uveče se raspala država zvana Srbija i Crna Gora, tako što im se to veče raspala Evrovizija

Trebalo bi prestati s plakanjem nad našom tužnom sudbinom, i na Euroviziji i u školama

Emisija počne tačno u 16 časova. Milionski auditorijum sedi posle subotnjeg ručka i gleda. Voditeljka pita: „Prele, kažite nam kao dežurni hroničar Beograda, kako vam danas izgleda Beograd?"
Konobar bi preko nogometnog terena trčao za Sliškovićem da mu vrati kusur, a Baka bi mu bezbrižno odmahivao: „Ma, ne treba, bolan. Kupi djeci bombona“
Video si, sigurno, moj Tomiću, da su građani Srbije ushićeni ko da je njima pao Viktor Orban, a ne da je pao komšijama Mađarima, mada, znaš već, moj Tomiću, da su Srbi, ko i Hrvati, veoma čudno emocionalno navijeni primerci čovečanstva - ceo život sanjaju da komšiji crkne krava...
Ako ti se nekad neki stari stric ili teča požali da je slab na nogama i zamoli te da ga odvedeš na biračko mjesto, moj ti je usrdan savjet – nemoj!

Znam jednog koji i dan-danas nosi motku u gepeku u slučaju da negde naiđe na Dragana Bjelogrlića, reditelja, dok je nešto tolerantniji prema Draganu Bjelogrliću, glumcu
Goste iz Hollywooda užasno nervira bezobraznik iz Zenice koji češe testis ispao iz kupaćih gaća i ženi u moru dovikuje: “Maši rukicama, Fato!”
Ako to nisi čuo po društvenim mrežama, onda si moguće čuo od samog Vučića, koji je počeo sam sebe da ogovara po televizijama, kukajući kako ga eto, jadnička, za svašta optužuju