Bez Dražena, priča o “Posljednjem plesu” u Rimu
Jeste zlato u Argentini '90. možda bio prvi vrhunac tog tima, ali Rim '91. ima sve preduvjete za filmsku priču
I Hrvatska je imala svog Leku
Mediteranski odlazak Budimira Lončara
Kako je Severina krenula Balaševićevim putem
Bregović je odabrao aktivni otpor, a Štulić povlačenje, dok Severina upravo plovi između te dvije krajnosti
Priče s Jadrolinije
Kompletna istočna obala Jadrana, ali i naš prostor generalno, teško mogu zamisliti život bez Jadrolinije
Čovjek koji s ljetom dolazi i s ljetom odlazi
Sve bitno u životu Arsena Dedića se odigralo u tim teškim, koliko i lijepim, zavodljivim, ali i tragičnim, koliko i melankoličnim danima ljeta
Novi Stari grad i najnoviji Stari most
Dvadeseta je godišnjica otvaranja iznova izgrađenog Starog mosta, u čijoj obnovi je sudjelovao čitav svijet, ali koja je jednostavno za svjetsku, ali i manje upoznatu, regionalnu javnost, pričala priču o pomirenju, premošćavanju, simbolici Starog mosta u novom Mostaru, genijalnosti neimara Hajrudina, povezivanju nacija, religija, obala i strana grada, koja zapravo ne odgovara istini i stvarnom stanju u Mostaru
Za sve su mu krivi Hrvati i Srbi
Pre 20 godina, na današnji dan, preminuo je Stipe Šuvar, uz Josipa Broza Tita, jednako ozloglašen među svojim Hrvatima, kao i među Srbima
Kad ne zaboraviš juni
Priča o sladoledu i škrinjama
Zakašnjela pravda za Borivoja Dovnikovića Borda
Na zagrebačkoj Trešnjevci postavljena je ploča s Bordovim imenom i kratkim biografskim podacima, čime je Zagreb nekako otplatio Dovnikoviću dug iz devedesetih
Kad je Hajduk bio partizanski
Osamdeseta godišnjica "narodnooslobodilačkog" kluba na Visu
Jugoslavensko pogrešno skretanje 1984.
Socijalistička Jugoslavija je te 1984. stajala istovremeno i na vrhuncu i na jednom velikom raskršću. I kao država i kao društvo. I izabrala je na tom raskršću, nakon vrhunca Olimpijade, skrenuti u prošlost
Još ne znamo sve o Aprilskom ratu
Aprilski rat je, jednako kao i puč od 27. marta, ostao ponajviše zanimljiv u Srbiji, a gotovo potpuno marginaliziran u Hrvatskoj, Sloveniji ili Bosni i Hercegovini kao tema, opet zbog postojanja ili nepostojanja identifikacije s Kraljevinom Jugoslavijom
Iz Mostara s ljubavlju
Ili zašto ekonomija nije dovoljna
Paralelna partizanska stvarnost
Pregovori između partizana i njemačkih okupacijskih snaga, s Vladimirom Velebitom, Milovanom Đilasom i Kočom Popovićem u glavnim ulogama
Ljubo Ćesić Rojs, fenomen: Od pjesme Zostera do faktora na izborima
"Ko je jamio, jamio“ odzvanjat će Dorćol Platzom ili Tvornicom, dok će Ljubo Ćesić Rojs nastaviti po zabačenim lokacijama u provinciji govoriti o „prvom hrvatskom predsjedniku, dr. Franji Tuđmanu“
Je li Jura Stublić Bruce Springsteen, a Zoran Milanović Donald Trump
Ekstremno talentiran čovjek koji je i puno obećavao i puno ostvario, ali koji se na koncu rasplinuo u nekom svom svijetu, pretvorivši se u čovjeka kojeg malo tko više doživljava ozbiljno
Hrvatski rebus Meštrović
Dok su razlozi pa i mogućnosti za marginalizaciju Andrića bile oduvijek jasne, strategije kroatizacije Meštrovića i Krleže su prilično zabavne. Paradoks u čitavoj priči je u tome što njih dvojicu nije ni potrebno kroatizirati, ali samo u slučaju ako jugoslavenstvo obojice prepoznamo kao autentičnu hrvatsku poziciju, što ovdje nikako ne uspijeva biti slučaj. I to nas dovodi do situacije u kojoj se nalazimo
Žilnik, drugi put među nama
To što je FEST odlučio nagraditi Žilnika za životno djelo jeste jedna od boljih vijesti uopće u zadnje vrijeme, koja ujedno ukazuje da možda još uvijek nije sve do kraja izgubljeno. Ali to istovremeno ne znači njegovo pripuštanje u mainstream, a kamoli u vrh nacionalnog panteona. Pri čemu ovdje uopće nije važno to što sam Žilnik nije netko tko tome uopće teži i tko bi se u takvoj situaciji ugodno osjećao. Važno je samo to da društvo činjenicom da takve ljude drži negdje po strani, ako ih već ne može totalno prešutjeti, govori sve o društvu o kojem je riječ
