Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. „Druge“ Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je postojala u uvjetima „zamrznutog konflikta“, u kojem je bila frižider.
Kad su se raspadale socijalističke federacije u Evropi, metafora o frižideru bila je popularna. Neki autori su sukobe koji su potom nastali na rubovima Sovjetskog Saveza i u centralnim dijelovima Jugoslavije interpretirali tako da su govorili da je socijalizam bio veliki frižider koji je zamrzavao stanje kako ono ne bi eskaliralo u konflikt. Uostalom, cijela je Evropa u to doba bila u „hladnom“ ratu.
Međutim, takva bi interpretacija bila samo djelomično točna. Kao što sam objasnio u svojim člancima koji će sakupljeni biti uskoro objavljeni u knjizi Uvod u Jugoslaviju, te u svojoj prethodnoj knjizi – Jugoslavija: država koja je odumrla, ni raspad Jugoslavije ni rat koji je uslijedio nisu bili neizbježni, a naročito nisu bili izraz neke vječne mržnje među jugoslavenskim narodima. Isto tako oprezan treba biti i s interpretacijom Jugoslavije kao antiratnog projekta, odnosno kao perioda mira između ratova. Ona je nastala u ratu – i to dvaput – te je stoga rat bio njeno rodno mjesto, upisan u njenu ličnu kartu kao dio njena identiteta. Rat je korišten da bi se opravdala i objasnila potreba za Jugoslavijom. Glavni identitetski izazov, kao i društveni i politički, s kojim se suočavala od svog početka pa do kraja, bio je: kako u jedno sliti ljude i narode koji su u nedavnoj prošlosti ratovali jedni protiv drugih. Kako zaboraviti ratove: Balkanski, Prvi svjetski i Drugi svjetski? Ova druga dva su bila naročito destruktivna za kasnije formiranje osjećaja zajedništva jer su se unutar njih vodili posebni intra-etnički sukobi: ne samo Jugoslaveni protiv drugih Jugoslavena, nego i Srbi protiv Srba, Hrvati protiv Hrvata i sl.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
