Kako je Beograd postao Zapadni Staljingrad
Ovako se završava priča o Jugoslavu, Majdi i zemlji koja postoji u još samo nekoliko dimenzija
Ovako se završava priča o Jugoslavu, Majdi i zemlji koja postoji u još samo nekoliko dimenzija

Direktiva je stigla iz Titovog kabineta... Dosije Bugojanska grupa
Da li je zajednička država Južnih Slovena bila Velika ideja ili Velika iluzija?

Taj "događaj" bio je pravi rat koji se vodio čitavih mesec dana po hercegovačkim gudurama. Zašto se toliko ćutalo o terorističkom napadu takozvane Bugojanske grupe koji je toliko potresao Jugoslaviju. I čije posledice se osećaju i danas...
Zašto je ovaj pisac, rođen prije točno 150 godina, a ne Krleža, postao prvi čovjek hrvatske republike i kakve to ima veze s Dobricom Ćosićem na čelu SRJ

Ili, stvarni život u 46 Titovih godina i stvarni život u 46 godina bez Tita

25. maj i psihološka biografija Josipa Broza

"Slovenija je u tom odnosu profitirala jer je bila 'drugačija'. Zanimljivo je, jedini od Južnih Slovena smo imali različit jezik i veru. Svi ostali su imali neku sponu sa Srbima", kaže Jože Pirjevec
Jože Prijevec, jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", o Drugom svetskom ratu i Titovoj zaostavštini

Jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", govori o Drugom svetskom ratu, Titovoj zaostavštini, raspadu Jugoslavije, odnosu Srba i Slovenaca, Draži Mihailoviću, Trstu i novim dokumentima koji tek izlaze na videlo
Srpski antikomunisti – kojih je kako vreme odmiče sve više – tvrde da je Srbija godine 1944. pala u „komunističko ropstvo”. Naravno: ni kriva ni dužna
I to ko mu šefuje

Kod nas u potpunosti vrijedi parafraza: "Kaži mi što misliš o Titu i kazat ću ti tko si." A to posebno vrijedi u maju, mjesecu u kojem se obilježavaju njegovo rođenje i smrt

Nepoznati detalji o poslednjim Titovim danima i druge priče koje je ostavio otac naše anesteziologije, dr Predrag Lalević, ponekada nazivan i "Titovim lekarom"

Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine. Njegova sahraba je bila jedan od najvećih svetskih događaja koji pamte ovi prostor. Ipak, priča o dolasku Karterove majke govori i o tome kako istorija protokom vremena ume da "ispinuje" stvarnost
"Srbi obožavaju da se dele po svaku cenu i nema mnogo njih koji su spremni da sagledaju pozitivne i negativne strane partizanskog i četničkog pokreta. Ja sam, kroz zezanje to u ovoj knjizi pokušao..."
Šta je Koča Popović (stvarno) mislio o Titu
On je kao svoj spomenik gradio auto-puteve, kule, besmislene kipove, muzičke fontane, tržne centre, bespotrebne provincijske stadione, još bespotrebnije nacionalne stadione, delfinarijume, pingvinarijume i gondole