U analizi medijskog sadržaja iz perioda terminalne faze Jugoslavije (pozne osamdesete) indikativan je "Treći dnevnik" Televizije Beograd (današnji RTS), koji je kao lajtmotive imao predstojeći Samit nesvrstanih i predstojeći vanredni Kongres SKJ
Posteri dečjih filmova za koje nikada nije čuo. Akcioni junaci koji u njegovom svetu ne postoje. Dete kraj njega koje duboko diše, koje nije njegovo, dete koga nema u svetu iz koga dolazi. Ne postoji u njegovom svetu. Kao ni ta "lada specijal", rubin-crvene boje...
Aleksandar Crnogorac, fotograf, skupio je portrete i priče ljudi iz mešovitih brakova duž poluostrva na kojem su predrasude pa čak i sukobi uvek bili snažni ali su postojali pojedinci koji su ih pobeđivali
Čovek nalik na Džaba Hata se okreće. Vojislav Šešelj...
Kako je jedan zagrebački satanista prorekao zlo koje će se desiti?
Preminuo je Dragoljub Mićunović u 96. godini. Nije bilo ljudi kroz čiji se život u tolikoj meri provlači savremena istorija Srbije - od učešća u Drugom svetskom ratu i Golog otoka, preko 1968, disidentstva za Titovog života, pa sve do borbe sa Miloševićem i Petog oktobra. A doživeo je, eto, i još jednu studenstku pobunu...
25. maj i psihološka biografija Josipa Broza
"Slovenija je u tom odnosu profitirala jer je bila 'drugačija'. Zanimljivo je, jedini od Južnih Slovena smo imali različit jezik i veru. Svi ostali su imali neku sponu sa Srbima", kaže Jože Pirjevec
Jože Prijevec, jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", o Drugom svetskom ratu i Titovoj zaostavštini
I to što se danas obeležava 315 godina od rođenja Ruđera Boškovića može, a i manje od toga uvijek može biti povod da se po tko zna koji put otvori jedna tema...
Jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", govori o Drugom svetskom ratu, Titovoj zaostavštini, raspadu Jugoslavije, odnosu Srba i Slovenaca, Draži Mihailoviću, Trstu i novim dokumentima koji tek izlaze na videlo
Srpski antikomunisti – kojih je kako vreme odmiče sve više – tvrde da je Srbija godine 1944. pala u „komunističko ropstvo”. Naravno: ni kriva ni dužna
Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine. Njegova sahraba je bila jedan od najvećih svetskih događaja koji pamte ovi prostor. Ipak, priča o dolasku Karterove majke govori i o tome kako istorija protokom vremena ume da "ispinuje" stvarnost
Otpor ne traje dugo. Specijalci dve najjače vojske na svetu funkcionišu kao sat. Nekoliko njih napreduje ka kampu pod jakom vatrenom podrškom i začas se nađu ispred barikada vojnog kampa
Sad slavimo što nas još ima, slavimo razum koji nam je ostao i rad koji nas je spasio. U vrijeme retradicionalizacije na stereoidima - to se zove duh
EKSKLUZIVNO, BJELA I DRUGOVI: U novoj epizodi podkasta „Rosić i drugovi“, Dragan Bjelogrlić otvoreno kao retko kada – o svom životu, karijeri i vremenu koje je oblikovalo i njega i Srbiju. I kako se kroz filmove zapravo najbolje može ispričati priča o jednoj zemlji koje više nema
Reći da je film "Paviljon" satira znači neopravdano i nepravedno ignorisati njegovu vrlo oporu oštricu i prilično radikalnu radnju
Ništa nas ne sme iznenaditi: čitave porodice ulaze u velika atomska skloništa sagrađena između solitera, pokrivena veštačkim, ozelenjenim brežuljcima
