Svaki Hrvat, uključujući i loše poput mene, a o hrvatskim Srbima da i ne govorimo, ima domoljubnu dužnost sjećati se gdje je bio toga dana, ujutro 5. augusta 1995., baš kao što svaki istinski patriot u SAD-u svojim sinovima i unucima s ponosom govori gdje se zatekao 11. septembra 2001. kako bi se priča dopunjavala, dorađivala, fino brusila i ponešto nakitila
Svi mitovi, zablude, istorijska licemerja i pogrešni narativi koji nas i danas sprečavaju da u potpunosti sagledamo kako je u Jugoslaviji 1991. godine došlo do tako surovog rata
Nije isto kad Bob Rok kaže "opet sniježi, a nema kruha" negoli "opet pada sneg, a nema hleba"
Dok srpski mediji licitiraju da li će Donald Tramp - posle poziva ambasadora u SAD Dragana Šutanovca - da poseti Beograd (kao prvi predsednik Amerike posle 45 godina), možemo da se podsetimo te "poslednje" posete Džimija Kartera glavnom gradu Jugoslavije 1980, koja je iz tadašnje perspektive delovala kao - diplomatski promašaj
"Ono što je tada nas povezalo, možda nije bila direktna politika – ne znam da je iko od nas video sebe na nekom političkom položaju – ali smo osetili žestoku potrebu revolta protiv fraza i obrazaca..."
Pokret nesvrstanih ponudio je treći put: ni Istok ni Zapad. Ali nesvrstanost nije bila tek puko držanje po strani, to je bila politička filozofija
Kako smo pre stotinu godina bili svetionik slobode u Evropi i zašto nisu u pravu oni koji misle da Srbi vole "čvrstu ruku"?
Čim sam kročio nogom u kasarnu, pozvao me je na raport kapetan obezbeđenja Vuk Obradović, kasnije najmlađi general u JNA, pa lažni opozicioni vođa devedesetih...
Titov novi sprovod, imao bi dvije glavne karakteristike: bio bi više narodni nego državni, i bio bi antisrpski
"Njegov pobednički život završava se porazom, na ruševinama države koju je stvorio", 5. i poslednji deo ekskluzivnog feljtona "Dobrica Ćosić: Moja istina o Titu"
Na svakom semaforu počeli su da nam trube i da se raspituju oko godišta. Neki su ga prepoznavali kao jugo, nekima je samo bio zanimljiv. Jedan, drugi, treći, četvrti
Četvrti deo životne ispovesti jedne od najpopularnijih Jugoslovenki: o smrti njene zemlje, nacionalizmu, našima u Americi i zašto se nije stidela da radi kao konobarica
Današnji svijet nalazi se u previranjima sličnim onima koja su obilježila razdoblje između dva svjetska rata, a primjer Rijeke i protofašizma itekako je poučan za ono što danas gledamo
Najbolji jugoslovenski “isterni”
Treći deo životne ispovesti jedne od najpopularnijih Jugoslovenki: o vrhuncu popularnosti, razočaranju u Olivera Mandića i odlasku u New York
Sjećanje na Svetlanu Broz, hrabru ženu koja se još kao studentkinja suprotstavila djedu, drugu Titu
Drugi deo životne ispovesti jedne od najpopularnijih Jugoslovenki
Mom prostoru i mojoj kulturnoj intimi danas pripada Beograd, koji mi ne bi pripadao, niti bih u Beograd prečesto odlazio, da je naš državni i kulturni okvir ostao onakav kakav je bio osamdesetih
