
Da li jugonostalgije ima toliko zato što znamo da Jugoslavije više nikada neće biti?
I da li je Jugoslavija današnjim klincima neka apstraktna pojava kao što je generaciji odrasloj u Jugoslaviji bila Austrougarska?

I da li je Jugoslavija današnjim klincima neka apstraktna pojava kao što je generaciji odrasloj u Jugoslaviji bila Austrougarska?
„Imate li šta da prijavite?“, pitao je carinik Stojana koji je, sa kezom mačora Luisa Kerola, odvratio: „Samo osmeh i dobro raspoloženje!“ – „Izvolite sa strane!“, rekao je carinik, značajno klimajući glavom

Paradoks je da se Jugoslavija raspala kad je uvedena demokracija, dok se održavala kao autoritarna država. Veliki feljton Dejana Jovića na Velikim pričama o Jugoslaviji svakog četvrtka u nedelji

Još u martu 1991. godine počelo je da se kuva na Plitvicama, a 25. juna, Hrvatska i Slovenija, pre 35 godina, proglasile su nezavisnost. Ovo je prila o mitovima, zabludana, istorijskim licemerjima i narativima koji nas i danas sprečavaju da u potpunosti sagledamo kako je u Jugoslaviji 1991. godine došlo do tako surovog rata
Da li je zajednička država Južnih Slovena bila Velika ideja ili Velika iluzija?

Taj "događaj" bio je pravi rat koji se vodio čitavih mesec dana po hercegovačkim gudurama. Zašto se toliko ćutalo o terorističkom napadu takozvane Bugojanske grupe koji je toliko potresao Jugoslaviju. I čije posledice se osećaju i danas...

Ili gde se stvarno svi nalazimo 35 godina posle Karingtonovog plana? I da li smo to konačno videli u Tivtu...

U analizi medijskog sadržaja iz perioda terminalne faze Jugoslavije (pozne osamdesete) indikativan je "Treći dnevnik" Televizije Beograd (današnji RTS), koji je kao lajtmotive imao predstojeći Samit nesvrstanih i predstojeći vanredni Kongres SKJ
Posteri dečjih filmova za koje nikada nije čuo. Akcioni junaci koji u njegovom svetu ne postoje. Dete kraj njega koje duboko diše, koje nije njegovo, dete koga nema u svetu iz koga dolazi. Ne postoji u njegovom svetu. Kao ni ta "lada specijal", rubin-crvene boje...

Aleksandar Crnogorac, fotograf, skupio je portrete i priče ljudi iz mešovitih brakova duž poluostrva na kojem su predrasude pa čak i sukobi uvek bili snažni ali su postojali pojedinci koji su ih pobeđivali
Čovek nalik na Džaba Hata se okreće. Vojislav Šešelj...
Kako je jedan zagrebački satanista prorekao zlo koje će se desiti?

Preminuo je Dragoljub Mićunović u 96. godini. Nije bilo ljudi kroz čiji se život u tolikoj meri provlači savremena istorija Srbije - od učešća u Drugom svetskom ratu i Golog otoka, preko 1968, disidentstva za Titovog života, pa sve do borbe sa Miloševićem i Petog oktobra. A doživeo je, eto, i još jednu studenstku pobunu...

25. maj i psihološka biografija Josipa Broza

"Slovenija je u tom odnosu profitirala jer je bila 'drugačija'. Zanimljivo je, jedini od Južnih Slovena smo imali različit jezik i veru. Svi ostali su imali neku sponu sa Srbima", kaže Jože Pirjevec
Jože Prijevec, jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", o Drugom svetskom ratu i Titovoj zaostavštini
I to što se danas obeležava 315 godina od rođenja Ruđera Boškovića može, a i manje od toga uvijek može biti povod da se po tko zna koji put otvori jedna tema...

Jedan od najpoznatijih slovenačkih (ali i italijanskih) istoričara, autor knjiga "Tito i drugovi" i "Partizani", govori o Drugom svetskom ratu, Titovoj zaostavštini, raspadu Jugoslavije, odnosu Srba i Slovenaca, Draži Mihailoviću, Trstu i novim dokumentima koji tek izlaze na videlo