Istorija Politika

Mit o ratu kao posledici mržnje. I da li je raspad Jugoslavije bio baš onakav kakvim ga pamtimo?

Još u martu 1991. godine počelo je da se kuva na Plitvicama, a 25. juna, Hrvatska i Slovenija, pre 35 godina, proglasile su nezavisnost. Ovo je prila o mitovima, zabludana, istorijskim licemerjima i narativima koji nas i danas sprečavaju da u potpunosti sagledamo kako je u Jugoslaviji 1991. godine došlo do tako surovog rata

Ilustracija / - / Panthermedia / Profimedia
jun 25 2026, 09:00

Podeli

Visoki predstavnici Evropske zajednice i SAD su otvoreno upozoravali da bi raspad Jugoslavije predstavljao značajnu pretnju stabilnosti Istočne Evrope. Baš ove nedelje emisari Evropskog parlamenta su saopštili da bi Evropska zajednica rado videla Jugoslaviju kao pridruženu članicu, ali samo ako država ostane na okupu.

Ova rečenica, skrivena u dnu jednog izveštaja Njujork tajmsa s početka maja 1991. godine o dešavanjima na istoku Hrvatske, jugoslovenske republike koja se u to vreme spremala da održi referendum o nezavisnosti bila je gotovo nevidljiva. Poslužila je da se da kontekst glavnoj vesti, a to je smrt 12 pripadnika hrvatskog MUP-a, u Borovu selu.

Još u martu 1991. godine počelo je da se kuva na Plitvicama, a u junu, 25. juna, Hrvatska i Slovenija, pre 35 godina su proglasile nezavisnost.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price