Istorija

Uloga Kenedija i Hruščova u padu Leke Rankovića

Ako su mogli ubiti Kennedyja i smijeniti Hruščova, onda mogu i mene – to je bila Titova logika

Ilustracija VP/Profimedia
sep 24 2023, 05:00

Podeli

Smjenjivanje Aleksandra Rankovića u julu 1966. i dalje izaziva pažnju u Srbiji, naročito otkako se na RTS-u počela prikazivati dokumentarno-igrana serija o njemu. U akademskoj javnosti, taj događaj je kasnije – naročito nakon Titove smrti 1980. i raspada Jugoslavije (1991) – često interpretiran kao “početak kraja” te zemlje. I ja sam u svojoj knjizi “Jugoslavija – država koja je odumrla” (2003), a i u novoj, koja bi sljedećeg meseca trebala izaći u izdanju Frakture i SKD Prosvjeta pod naslovom “Uvod u Jugoslaviju” – taj događaj označio kao simbol kraja Treće i početka Četvrte Jugoslavije. Treća je bila federalistička i zasnovana na ideji “socijalističkog jugoslavenstva”, definiranog na zasjedanjima AVNOJ-a. Četvrta je bila više konfederalistička i “dogovorna”, oblikovana na Brionima i kodirana u Ustavu iz 1974, o kojem će više riječi u akademskoj a možda i široj zajednici biti sljedeće godine, na njegovu 50-godišnjicu.

Nedavno je Viktor Ivančić, kolumnist Novosti i nekadašnji glavni urednik Feral Tribunea, rekao da je Franji Tuđmanu smrt godila, jer je nakon smrti viđen u mnogo pozitivnijem svjetlu nego što je bio slučaj dok je bio živ. Slično bi se moglo reći i za Rankovića, koji je imao dvije smrti: političku (1966) i stvarnu (1983). Za sliku koja se danas stvara o njemu – kao (navodno) glavnoj srpskoj žrtvi Titove vladavine – smjenjivanje je ključan element, glavni “dokaz”.

Premda su i mnogi drugi bili smijenjeni (npr. srpski “liberali” 1972) ili čak i zatvarani (npr. Milovan Đilas), oni nemaju toliku “upotrebnu vrijednost” za novu sliku jugoslavenske prošlosti. Mnoge su slike prošlosti selektivne i stoga mitske, a ne činjenične. To vrijedi i za “drugu stranu”, npr. za “Drugu Srbiju”. U knjizi Latinke Perović o “dominantnoj i neželjenoj eliti” (objavljenoj 2015. na čak 700 stranica), nema mjesta za Aleksandra Rankovića, premda je on – kao, doduše, i većina od one trinaestorice koji su ušli u tu knjigu – bio jednom dominantna, a dvaput (prije i poslije toga) “neželjena” elita.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price