Smjenjivanje Aleksandra Rankovića u julu 1966. i dalje izaziva pažnju u Srbiji, naročito otkako se na RTS-u počela prikazivati dokumentarno-igrana serija o njemu. U akademskoj javnosti, taj događaj je kasnije – naročito nakon Titove smrti 1980. i raspada Jugoslavije (1991) – često interpretiran kao “početak kraja” te zemlje. I ja sam u svojoj knjizi “Jugoslavija – država koja je odumrla” (2003), a i u novoj, koja bi sljedećeg meseca trebala izaći u izdanju Frakture i SKD Prosvjeta pod naslovom “Uvod u Jugoslaviju” – taj događaj označio kao simbol kraja Treće i početka Četvrte Jugoslavije. Treća je bila federalistička i zasnovana na ideji “socijalističkog jugoslavenstva”, definiranog na zasjedanjima AVNOJ-a. Četvrta je bila više konfederalistička i “dogovorna”, oblikovana na Brionima i kodirana u Ustavu iz 1974, o kojem će više riječi u akademskoj a možda i široj zajednici biti sljedeće godine, na njegovu 50-godišnjicu.
Nedavno je Viktor Ivančić, kolumnist Novosti i nekadašnji glavni urednik Feral Tribunea, rekao da je Franji Tuđmanu smrt godila, jer je nakon smrti viđen u mnogo pozitivnijem svjetlu nego što je bio slučaj dok je bio živ. Slično bi se moglo reći i za Rankovića, koji je imao dvije smrti: političku (1966) i stvarnu (1983). Za sliku koja se danas stvara o njemu – kao (navodno) glavnoj srpskoj žrtvi Titove vladavine – smjenjivanje je ključan element, glavni “dokaz”.
Premda su i mnogi drugi bili smijenjeni (npr. srpski “liberali” 1972) ili čak i zatvarani (npr. Milovan Đilas), oni nemaju toliku “upotrebnu vrijednost” za novu sliku jugoslavenske prošlosti. Mnoge su slike prošlosti selektivne i stoga mitske, a ne činjenične. To vrijedi i za “drugu stranu”, npr. za “Drugu Srbiju”. U knjizi Latinke Perović o “dominantnoj i neželjenoj eliti” (objavljenoj 2015. na čak 700 stranica), nema mjesta za Aleksandra Rankovića, premda je on – kao, doduše, i većina od one trinaestorice koji su ušli u tu knjigu – bio jednom dominantna, a dvaput (prije i poslije toga) “neželjena” elita.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.
Već imate nalog? Ulogujte se