business week Politika

Kako je EU promenila Hrvatsku?

I da li bi tako mogla i Srbiju? Ili priča o krahu evroskeptičnosti...

Ilustracija / VP/Profimedia
mar 03 2024, 01:31

Podeli

Hrvatska je 1. jula obilježila, a moglo bi se reći i proslavila, desetogodišnjicu ulaska u Evropsku uniju. To je bila dobra prilika da se istaknu pozitivne i negativne strane tog događaja, što su i vlast i opozicija učinile.

Tom je prilikom nekadašnji (prvi) hrvatski komesar u Evropskoj komisiji, Neven Mimica, rekao da je ulazak u EU bilo hvatanje “zadnjeg vagona zadnjeg vlaka” na putu prema Briselu. Hrvatska je uvijek zagovarala pojedinačni pristup i panično se plašila “grupiranja” s ostalim zemljama Zapadnog Balkana, smatrajući da bi je takvo grupiranje usporilo ili čak i sasvim zaustavilo. Iz današnje perspektive, kad doista vidimo da nijedna zemlja nakon 2013. nije ušla u Uniju – možemo reći da je takva odluka imala smisla, barem što se tiče same Hrvatske. Nije bila dobra za region, niti za EU, ali jest za samu Hrvatsku. U njoj se danas na taj ulazak gleda kao na ispravnu odluku, za koju je, međutim, bilo potrebno “progutati” jedan broj “žaba”, da iskoristimo u drugom kontekstu izrečenu frazu Zorana Đinđića. Jedna od njih bila je u nepopularnom prihvaćanju međunarodne arbitraže sa Slovenijom, koja je deset mjeseci u 2008. i 2009. blokirala završetak pregovaranja. Hrvatska je arbitražu prihvatila jer je morala, a potom je iskoristila prvu priliku da iz nje izađe. Takvih je nepopularnih mjera bilo još.

U Hrvatskoj se voli reći da je ulaskom u NATO i EU ta zemlja ostvarila svoj zadnji veliki cilj. Prethodna dva, postizanje međunarodnog priznanja i reintegraciju teritorija, ostvarila je u devedesetima. No, onda je – što zbog skeptičnosti tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana prema EU, za koju je smatrao da je suviše nalik Jugoslaviji i suviše liberalna, a što zbog nedovoljne saradnje s Haškim sudom i samom EU – došlo do zastoja. Zbog povećane autoritarnosti unutar zemlje, zbog pretjeranog nacionalizma u neposrednim godinama nakon rata, a potom i zbog odbijanja regionalne saradnje i odbacivanja pojma “Zapadni Balkan”, Hrvatska je propustila ući u Uniju ne samo s deset zemalja koje su u nju ušle 2004, nego i s Bugarskom i Rumunjskom, 2007. Ovo zadnje je u Hrvatskoj bilo posebno loše primljeno. Mnogi su Hrvati na te dvije zemlje gledali s visoka (premda nisu mnogo znali o njima), smatrajući da je nepravedno što su “preskočile” Hrvatsku. Početkom ove godine – kad je ona ušla u šengenski prostor, dok Rumunjska i Bugarska nisu – vratio se osjećaj da je vraćeno “milo za drago”.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.

Velike price