Zašto je zaboravljen Slobodan Selenić?
Nekada najčitaniji pisac u zemlji, bestseler autor, Selenić danas prebiva u gotovo potpunoj sjenci zaborava i književne istorije i čitalačke publike
Igor Mandić, volejom na Krležu
Uvod u mandićevštinu, feljton povodom 85. obljetnice rođenja Igora Mandića (PRVI DEO)
Boja magije Terija Pračeta
Pračet nikad nije želio biti velikan "ozbiljne" literature, nije težio ka tome da bude Dostojevski, Prust, nije mu čak padalo na pamet da bude blizak velikanu "svog" žanra, Tolkinu
Kako je Stevo (p)ostao Slobodan
Domaće književne nagrade, između levice, desnice i apsurda
“Će nam dođu s Terminatora…”
Zašto AI nikad neće moći da bude prost kao Henri Kinaski, lud kao Raskoljnikov, tužan i čestit kao Ljuba Vrapče, prepreden i lukav kao Gospođa Ministarka i uporan kao Pera Pisar iz administrativnog...
Tišma, begunac bez odredišta
Oko Aleksandra Tišme se nikada nije stvorila atmosfera obožavanja koja je ostala rezervisana za Pavića, Crnjanskog, Pekića, Kiša... Zašto je to tako?
Zašto Uelbek nije lep?
U vreme kad onaj ko hoće da preživi mora da bude stalno u fokusu i sveprisutan, neki umetnici su iskoristili "nepojavljivanje" kao svoje najjače oružje
Franz Kafka, gradonačelnik otuđenja
Kafkin status počiva na nejasnoćama, nerazumijevanjima, riječju: nelagodi što ju njegovi tekstovi svagda iznova izazivaju
Vidilica: Kad je Pero Kvesić sreo Meryl Streep u “Blatu”
Umesto In memoriama sjajnom zagrebačkom piscu, objavljujemo priču koju je Pero K. svojevremeno poslao našem uredniku
Cijeli svijet u Tolkinovoj sjenci
Navršava se pedeset godina od smrti autora "Gospodara prstenova", "Hobita" i "Silmariliona", jednog od najvoljenijih pisaca prethodnog vijeka, stvaraoca čudesnih stranih jezika i savremenog utemeljitelja žanra epske fantastike
Jedino onaj pisac, David Albahari
Poslednjih godina David nije govorio za novine. Ipak smo ovaj razgovor napisali pre nekoliko meseci i u duhu naše nesklonosti marketingu i uživanju u javnim dešavanjima
Zašto je zaboravljen najbolji beogradski roman?
Ako bi se birala najbolja knjiga o Beogradu, pobedio bi "Oktoberfest" Branka Dimitrijevića, mračna vivisekcija fenomena urban ennui prve polovine osamdesetih, politički i socijalni komentar i najšarmantnija posveta besmislu i otuđenosti
