WW3
Svet

Ko drži okidač za treći svetski rat

Zauzetost i opterećenost Amerike vođenjem paralelinih ratova na više frontova (Ukrajina, Bliski istok, Tajvan, Korejsko poluostrvo), mogla bi da otvori niz drugih Pandorinih kutija

WW3 WW3 / M-Production / Alamy / Alamy / Profimedia
okt 31 2023, 05:00

Podeli

Papa Franja je još 2014. godine konstatovao da je treći svetski rat već počeo, ali da nije toliko primetan jer se vodi u delovima i na različitim meridijanima. Kada je poglavar Rimokatoličke crkve izašao sa tim zapažanjem, u svetu se vodilo 30 ratova, danas se vodi gotovo duplo više.

U iscepkanom planetarnom sukobu imamo tri glavna aktera: SAD, Kinu i Rusiju, dominantnu silu i dve revizionističke. Pored njih imamo barem još šest regionalnih sila koje imaju ambiciju da ojačaju svoju ulogu i prošire zonu svog uticaja, zbog čega su po antonomaziji revizionističke: Turska, Saudijska Arabija, Iran, Indija, Japan i Poljska. Prve tri se nalaze na Bliskom i Srednjem istoku, Indija i Japan su deo indo-pacifičkog prostora, dok će Poljska, i sa novom proevropskom vlašću, nastaviti realizaciju sna o uspostavljanju tzv. Trimarijuma u istočnoj Evropi (Baltik, Jadran i Crno more).

Mark Tven je bio u pravu kada je korigovao opasku Karla Marksa o ponavljanju istorije u maksimu “istorija se ne ponavlja nego rimuje”. Tako se današnja Rusija i Kina više rimuju a manje liče na Nemačku i Japan iz tridesetih godina prošlog veka. Kao što se Nemci nisu osećali poraženim posle Prvog svetskog rata i zbog toga su još teže podnosili uslove izdiktirane u Versajskom mirovnom sporazumu, tako ni Rusi ne smatraju da su izgubili Hladni rat. Kao nekada Nemci, tako i danas Rusi krah njihove imperije ne pripisuju slabostima i greškama vladara već konspirativnim zaverama velikih centara moći koji su se urotili protiv njih.

Nacistička Nemačka i carski Japan su pretendovali na novu raspodelu bogatstava i zona uticaja u svetu u kojem su dominirale anglosaksonske zemlje, dok Rusija i Kina već uveliko zauzimaju pozicije i stavljaju tapije na primarne materije i retke metale u konfrontaciji sa SAD i EU. Kremlj i Džongnanhaj sa vrtoglavim povećanjem vojnih budžeta i ulaganjem u naoružanje, kao pre 90 godina Berlin i Tokio, pokazuju da više veruju u tzv. hard power nego u soft power.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.

Velike price