Šta maslinovo ulje zaista čini našem zdravlju?
Lek, začin ili nešto treće
Lek, začin ili nešto treće
Ne treba ovoj deci danas škola, nego orijentir i drugi ljudi. Treba im toplina i bliskost, oni to nemaju. Imaju samo prazninu. I nažalost, mi to nikako da razumemo
Alternativa za Nemačku je kraj za EU, kaže Željko Pantelić u novom Georeportu
Ako nismo imali dovoljno resursa, zašto ranije nismo zatražili pomoć? Zašto je za javnost kreirana slika da možemo sami da se izborimo sa vatrom? Da li su imidž predstavnika vlasti i sakupljanje političkih poena u još jednoj krizi zauzeli prvo mesto?

Od Andrića i Sušića, do Bekima i Džumhura...
Žizel Peliko je heroina današnjice, a rečenica da sram treba da promeni stranu jedna je od najvažnijih krilatica savremenog feminizma. Sve u vezi sa njenim istupanjem, odlukom da suđenje bude javno, pa sada i knjigom, jeste istorijsko i bez preterivanja

Kako je Zdeněk Zeman iskoristio Praško proljeće da počne novi život - život fudbalskog genija
(a da toga niste ni svesni)
Dokazano je da hobiji poboljšavaju kvalitet života i pozitivno utiču na psihičko stanje, ali mi smo u svoje slobodno vreme uglavnom u ležećem položaju sa mobilnim ili novom relativno glupom hit serijom na Netflixu
Povodom odlaska možda najveće slovenačke glumice, Rajko Grlić se prisjeća svog dokumentarca "Svaka dobra priča je ljubavna priča" (2017) o Mileni Zupančič, Radku Poliču i Dušanu Jovanoviću i poklanja taj svoj film čitateljima Velikih priča
"Nikad ne brišem brojeve telefona onih koji su otišli. Neću da izbrišem ni njen broj… Iako više nikad neće pozvati. Nešto mi glupo. Zato bih ga brisao?“
Novi prevodi Homerovih epova česta su pojava na engleskom govornom području. Poslednji prevod sa starogrčkog jezika kod nas doneo je profesor Miloš N. Đurić 1963. godine i na njemu su zasnovana sva nova izdanja... uključujući i prepev Džonija Štulića
Na rođendan Roberta de Nira, veliki esej Jurice Pavičića o filmu koji je promenio način na koji gledamo Njujork, i o tome kako je grad iz „Taksiste“ stigao do „Batmana“, „Erica“ i „The Apprentice“
Budućnost ne pripada najvećim državama, već najotvorenijim. Nekada je to bio Beograd, danas je Ljubljana. Nekada je to bio Njujork, danas je...
Oko Aleksandra Tišme se nikada nije stvorila atmosfera obožavanja koja je ostala rezervisana za Pavića, Crnjanskog, Pekića, Kiša... Zašto je to tako?
U kriterij nije upisan nacionalni ključ: jutros pretežu srpski romani, a večeras možda neće. U kriterij čak nije upisan ni čitateljska bliskost s pojedinim romanopiscima. Osnovni kriterij jest sjećanje na vremena mog života, davna i nedavna, kad su me nabrojani romani mijenjali i preobražavali

Nedeljnik i Velike priče, uz pomoć više od 200 pozvanih stručnjaka, pokreću izbor za 100 najboljih romana napisanih na srpsko-hrvatskom govornom području (i u njegovoj neposrednoj blizini), svesni svih dilema koje takva „top-lista“ može da donese, i duboko ubeđeni da će doneti mnogo toga dobrog. Ovo je samo prvo poglavlje…
Godinu dana nakon smrti oca, nemam mudrost dovoljno duboku da bi mogla da se stavi na Instagram stori. Ne verujem da se sve događa s razlogom. Ne mislim da nas gubitak automatski čini jačima, mudrijima ili boljima. Ponekad nas jednostavno ostavi bez daha