Istorija Politika

Kako je “zaboravljena” hrvatsko-srpska republika

O stvarnom sadržaju zavnohovske Hrvatske, odnosno o tome da je to bila hrvatsko-srpska republika nastala iz zajedničkog otpora prema fašizmu, moguće se informirati tek putem marginalnih agencijskih vijesti, javnih nastupa nekolicine povjesničara ili putem pisanja malih nezavisnih portala ili tjednika Novosti

Svako istoriju doživljava na svoj način / DENIS LOVROVIC / AFP / Profimedia
okt 19 2023, 05:00

Podeli

Točno onako kako je i bilo za očekivati, jednom tribinom u organizaciji Saveza antifašista u Novinarskom domu u Zagrebu i svečanom sjednicom općinskog vijeća uz prisustvo predsjednika republike Zorana Milanovića, u mjestu u kojem se održala, u Hrvatskoj je obilježena 80. godišnjica Drugog zasjedanja ZAVNOH-a u Plaškom. Preciznije govoreći, netko tko nije na mailing listi Saveza antifašista i tko ne prati kratke agencijske vijesti na portalima i ne sluša pažljivo vijesti na javnom radiju, a takvih sve zajedno jedva ima četverocifren broj, nema pojma da se ta godišnjica uopće obilježila.

Kad ovu informaciju pak kompariramo s obilježavanjem 80. godišnjice Pazinskih odluka, koja je obilježena točno prije mjesec dana, prvo na svečanoj sjednici Grada Pazina, uz prisustvo i predsjednika Milanovića i ministrice kulture Obuljen-Koržinek i istarskog župana i riječkog gradonačelnika, a potom i na svečanoj sjednici Istarske županije, uz prisutnost i govor Andreja Plenkovića i uz prisutnost svih mainstream medija i izvještaje u udarnim vijestima s oba događaja, stvari postaju jasne oko strukturalnog cinizma službene Hrvatske u odnosu prema antifašizmu.

Tim prije što su Pazinske odluke, o prisajedinjenju Istre, Dalmacije, Zadra i otoka Hrvatskoj, donešene nakon kapitulacije Italije, pravno upravo potvrđene na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, mjesec dana kasnije.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.

Velike price