
Veliki feljton: Dobrica Ćosić, "Moja istina o Titu"
Rekonstrukcija jednog vremena, raspada zemlje, jugoslovenstva i srpskog poraza
Mitra Mitrović, čuvena jugoslovenska revolucionarka, u svojim sećanjima nije opisivala velike događaje i svoje učešće u njima. Više je govorila o idealima, verovanjima, žrtvovanjima. U svojim rukopisima, koji prvi put izlaze u javnost – a Nedeljnik prenosi njihove delove uz dozvolu izdavača – piše o ljubavi sa Milovanom Đilasom, o drugovima, o revoluciji, moći i porazu, zanosu i izdaji
Podeli
Mitra Mitrović nije želela da piše memoare. Ali ih je ipak pisala.
Ili to nisu bili “pravi” memoari. Ili možda jesu.
Nije želela da piše svoja sećanja, ali su ona nekako napisana. Ali, nisu bila objavljena. Sve do sada, kada je u izdanju Vukotić medije objavljen priređen (priređivač Veljko Stanić) rukopis memoarskih beležaka Mitre Mitrović, jedne od najistaknutijih jugoslovenskih revolucionarki.
“Nikad nisam imala nameru da pišem memoare u smislu pravih memoara”, to je zapisala, jer “takva vrsta memoara ne samo da bi meni bila dosadna za pisanje, nego ona ne bi mnogo pružila nikome.”
Jer, kako navodi, ljudi očekuju od memoara jednog rukovodioca da im “otkrije trenutke najznačajnijih odluka donetih u istorijskim trenucima, vaše učešće i uticanje u donošenju tih odluka, vašu kritiku tih odluka ako su se one kasnije pokazale neispravnim, vašu ulogu u tome, udeo u donošenju tih ispravnih ili neispravnih odluka, kako su se drugi ljudi držali tada i kakva im je uloga bila, šta su tačno rekli, šta su im odgovorili, ko i kako im je odgovorio”.
Poštovani, pročitali ste 1 besplatan članak.
Da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
Šta je drug Marko rekao novinaru NIN-a u jedinom oglašavanju nakon Brionskog plenuma i zašto taj razgovor nikada nije izašao? Da li je Leka uopšte razumeo šta se tada događalo? Da li je njegovim padom srušena i Jugoslavija? I ko je "dezinformisao Starog"...
Šarlot Korde, Fani Kaplan, Ilka Marković...
Dok su pedesetih godina Trumanovi i Ajzenhauerovi kao sistem vrednosti i ukus nacije promovisali prosečnost srednje klase iz predgrađa – model koji će Niksonovi prigrliti tokom kampanje 1960. godine – Kenedijevi su označavali promenu
Ne, to nije bio Mustafa Golubić...