Ambasador Vilijam Montgomeri i njegova supruga, dr Lin Džermejn Montgomeri, u novoj knjizi su podelili svoja jedinstvena (a ponekad vrlo različita) gledišta na ovaj period istorije Balkana kom su bili svedoci i učesnici. U prvom delu feljtona donosimo sećanja na prvi dolazak u Beograd, mnogo pre raspada Jugoslavije...
U hrvatskoj je historiografiji pitanje njene konverzije na katolicizam dugo bilo neriješeno, no iz dokumentacije Službe DB SR Hrvatske ta je činjenica očita
Niko od Titovih saradnika nije znao šta će reći u televizijskom obraćanju. Mnogi su to čuli kao da je studentima dao za pravo. Osveta studentima (i profesorima) ubrzo je stigla...
Kako je Ljuba Tadić dobio batine, a glumac Gidra Bojanić obećavao deci tenk
Ili, kako je došlo do studentske pobune 1968. i čuvene tuče sa policijom
Stadion prijelomnih društvenih događaja
Za sedamdesete je bio karakterističan senzibilitet JNA za sve poremećaje bezbednosnih prilika u svetu. Kada se nešto dešavalo u blizini jugoslovenskih granica, to se smatralo za dobar povod za prelazak u povišenu borbenu gotovost
Da li su Srbi bili najveći komunisti?
Kako je Stojadinović postao poverenik Udbe?
Lako je odgovoriti negativno, ali to ne znači da u nekom distopijskom svijetu budućnosti, kad se bude konstituirala neka nova lijeva utopija, Tito neće postati upravo to. Simbol neke nove nade, koja će možda krenuti baš iz Afrike. Bilo bi zanimljivo doživjeti Beograd i Muzej Jugoslavije u toj budućnosti, nekog 25. maja
Za Hrvatsku u 20. stoljeću postoje samo 1991. i 1995, i ono između. Sve ovo drugo se nekako pregura
Diplomatski debakli naših predsjednika, od Tuđmana do Vučića, i kako je to izgledalo dok je vladao neobrazovani bravar i seljačić iz Kumrovca
„Ja to više neću da trpim i neću da snosim odgovornost za posledice pogrešne politike" , rekao je Tito. „Sem toga" , produžio je, „ovog puta i Pepcu Kardelj treba staviti pred partijsku komisiju zbog širenja raznih intriga i njenog bezobraznog ponašanja prema meni i Jovanki. Ona godinama nesmetano pravi takve svinjarije"
Titov novi sprovod, imao bi dvije glavne karakteristike: bio bi više narodni nego državni, i bio bi antisrpski
"Njegov pobednički život završava se porazom, na ruševinama države koju je stvorio", 5. i poslednji deo ekskluzivnog feljtona "Dobrica Ćosić: Moja istina o Titu"
"Kada sam u junu ove 1966. slušao optužbe o ozvučavanju i prisluškivanju nisam mogao da se otmem utisku da se time obnavljaju iste one sumnje koje su Tito i Jovanka i ranije imali"
Prvi deo feljtona zasnovan na zabeleškama Aleksandra Leke Rankovića iz kojih saznajemo kako je nekada najmoćniji srpski političar doživeo svoj politički pad
Sjećanje na Svetlanu Broz, hrabru ženu koja se još kao studentkinja suprotstavila djedu, drugu Titu
