Peti nastavak ekskluzivnog feljtona profesora Dejana Jovića“Uvod u Jugoslaviju“. Sve objavljene nastavke pročitajte OVDE.
***
I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih „Tito: povjerljivo i osobno“ Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): „Tito: vječni partizan“, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko Goldstein su 2015. objavili također Titovu biografiju – koju je potom u srpskom izdanju objavila Akademska knjiga iz Novog Sada.
Jože Pirjevec je 2011. objavio Titovu biografiju koja ga smješta u kontekst interakcije između njega i njegovih glavnih suradnika i suboraca („Tito i drugovi“, objavljena najprije na slovenačkom jeziku, kasnije u prijevodu na srpski u izdanju Lagune). Na engleskom jeziku je 2010. izašla kraća biografija koju je napisao škotski profesor Geoffrey Swain. Novu knjigu o Titu nedavno je objavila i Laguna – iz pera Dobrice Ćosića (2023.). Stefan Gužvica napisao je knjigu „Prije Tita“ (2020.).
Prethodno su o njemu pisali Jasper Ridley, Fitzroy MacLean, Phyllis Auty, Todor Kuljić, Predrag Marković i Stevan Pavlović, da spomenem samo neke. Najpoznatija i najutjecajnija Titova biografija i dalje ostaje ona Vladimira Dedijera iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Uz te, postoje i druge – više pozitivne ili više negativne knjige o Titu, i na stranim jezicima i na našem. Moglo bi se, stoga, reći da se o Titu piše skoro kao i u doba njegova života.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
