Da li je Jugoslavija bila demokratska zemlja?

Drugi nastavak ekskluzivnog feljtona profesora Dejana Jovića“Uvod u Jugoslaviju“. Sve objavljene nastavke pročitajte OVDE.

***

U danas popularnom – i dominantnom – političkom diskursu rijetko tko govori o Jugoslaviji kao demokratskoj zemlji. Upravo suprotno, ponekad se o njoj govori kao o totalitarnoj diktaturi. Jesu li ti pojmovi korisni za opis karaktera te države?

Hrvatski politički narativ ističe da je od početka do kraja ona bila demokratski deficitarna zemlja. Naglašava se naročito period Aleksandrove (rojalističke) diktature, uvedene 6. januara 1929., ali i kasnije razdoblje socijalističke Jugoslavije. U srpskom se diskursu, također, o Titovoj Jugoslaviji govori riječima kritike koju su pripadnici srpske kritičke inteligencije upućivali Titovini. Dobrica Ćosić u svojim knjigama označava “srpsko pitanje kao demokratsko pitanje“, smatrajući da je zbog Titove diktature ono ostalo otvorenim sve do njenog samog kraja. Autori koji akademski objašnjavaju razloge raspada Jugoslavije najčešće ističu da je nedostatak demokracije jedan od njih.

Paradoks je, kojem ćemo se vratiti na kraju ovog članka, da se Jugoslavija raspala kad je uvedena demokracija, dok se održavala kao autoritarna država. Možda je jedino i mogla postojati pod uvjetom da nije demokracija. Višenacionalne države često imaju poteškoće da usklade temeljne principe demokracije (kao što su većinsko odlučivanje, ljudska prava, sloboda govora) s potrebom za autonomijom koju ističu manjine i male zajednice. Od početka svog postojanja pa do svoga kraja, Jugoslavija se suočavala s tim izazovom.

Nakon što je Evropski parlament prihvatio u aprilu 2009. formulaciju o “dva totalitarna režima“ iz evropske prošlosti – nacističkom (fašističkom) i komunističkom, te ih izjednačio tražeći da se oba odbace i osude – partije koje su predložile tu rezoluciju, konzervativne, liberalne i zelene, stalno podsjećaju na nju, te su stoga predložile zemljama-članicama EU da u svoje kalendare komemoracija i obilježavanja uvrste Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima – staljinizma i nacizma.