Nažalost, ni ovogodišnje obilježavanje smrti zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca nije prošlo bez izmišljotina i manipulacija o razlozima smrti o čemu sam za Velike priče pisao 14. oktobra 2023. u tekstu koji se ovih dana ponovio na portalu.
Cilj ovoga članka je podsjetiti da bez svih relevantnih historijskih izvora, prije svega službenih izvora Rimokatoličke Crkve (RKC), ne može se u potpunosti znanstveno osvijetliti pitanje povijesne uloge hrvatskog metropolita, nadbiskupa (i kardinala) Alojzija Stepinca (blaženika Katoličke Crkve od 3. oktobra 1998.) i klera ni njegovog odnosa prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Pri tome se djelovanje nadbiskupa Stepinca ne može razumjeti bez potpunijeg sagledavanja uloge RKC-a i Vatikana, posebno pape Pija XII. u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ali ovim člankom želim još nešto: ukazati na obaveze Srba i Hrvata. Obavezu stvaranja pomirenih društava.
Valja naglasiti da se Katolička Crkva u RH i ona u BiH, kao i Srpska Pravoslavna Crkva, ali i židovske zajednice i drugih crkava i vjerskih zajednica nalaze u poziciji čekanja nakon završetka rada mješovite komisije katolika i pravoslavnih koju je papa Franjo predložio, jer, s jedne strane, valja postupak proglašenja Stepinca svetim staviti u okvir zajedničkog čitanja izvora i sagledavanja uloge Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata, a to su pitanja od krucijalne važnosti što je ta mješovita komisija iznjedrila u nadi da će izvori, napose vatikanski, otvoreni konačno povjesničarima, donijeti odgovarajuće i potrebne odgovore tako da papa Franjo (ili neki njegov nasljednik) donese odluku o kanonizaciju.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
