Društvo

Rekvijem za jugoslovensku arhitekturu i “betonske spavače”

Ne možeš biti pripremljen da će se činjenično i faktografski utemeljena priča o jednom sistemu, njegovim dosezima i arhitektonskim porukama i vrijednostima pretvoriti u requiem za jednu zemlju i u suštinski nokdaun televizijskog gledatelja

Foto Michael Scheer / Alamy / Alamy / Profimedia
nov 20 2023, 10:43

Podeli

Mnogo stvari je takav razvoj scenarija najavljivalo, kako tematske preokupacije u prve dvije sezone, tako i činjenica da će na koncu biti nemoguće izbjeći do kraja tematizirati socijalističku Jugoslaviju u svojoj ideološkoj suštini i namjerama, ali čovjek svejedno ostane potpuno nepripremljen na ono što ga dočeka u trećoj sezoni dokumentarnog serijala “Betonski spavači”. I to, da se do kraja razumijemo, ostane nepripremljen i netko tko manje-više dijeli poglede na tu zemlju i njezin ideološki sadržaj te arhitektonski izričaj s autorima serijala, a kamoli netko tko na bilo kakav spomen Jugoslavije, posebno pozitivan, momentalno zaškripi zubima. Ovih posljednjih je, barem ako je suditi po tome kako postjugoslavenske države i društva izgledaju i za koga ti ljudi glasaju, znatno više, a u samoj Hrvatskoj, u kojoj je serijal i nastao, bilo kakav razgovor o Jugoslaviji je tek odnedavno i samo djelomično detabuiziran.

Odgovor na pitanje što je to točno na što čovjek bude nepripremljen za gledanje treće sezone je jednostavan. Ne možeš biti pripremljen da će se činjenično i faktografski utemeljena priča o jednom sistemu, njegovim dosezima i arhitektonskim porukama i vrijednostima pretvoriti u requiem za jednu zemlju i u suštinski nokdaun televizijskog gledatelja kojeg dobiješ uslijed osjećaja potpunog poraza i nemoći da mu se odupreš.

Kad prođe taj prvi dojam nakon kojeg se razvoj serijala može na miru i postfestum analizirati, dođe se do toga da drugačiji kraj i nije mogao biti moguć i da je priča o modernističkoj arhitekturi socijalističke Jugoslavije slijedila obrasce istraživačkog i emocionalnog odnosa prema jugoslavenskom nasljeđu na svim poljima u postratnom periodu. U prve dvije sezone se počelo od samog kraja i privatizacije megastruktura, s logičnim igranjem na nostalgiju za zlatnim danima turizma i bitnom ulogom koju su veliki hotelski kompleksi imali u malim mjestima, suprotstavljajući taj svijet onome svijetu pljačkaške privatizacije i prvobitne akumulacije kapitala te današnjeg turizma na jadranskoj obali.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.

Velike price