Društvo

Rekvijem za jugoslovensku arhitekturu i “betonske spavače”

Ne možeš biti pripremljen da će se činjenično i faktografski utemeljena priča o jednom sistemu, njegovim dosezima i arhitektonskim porukama i vrijednostima pretvoriti u requiem za jednu zemlju i u suštinski nokdaun televizijskog gledatelja

Foto Michael Scheer / Alamy / Alamy / Profimedia
nov 20 2023, 10:43

Podeli

Mnogo stvari je takav razvoj scenarija najavljivalo, kako tematske preokupacije u prve dvije sezone, tako i činjenica da će na koncu biti nemoguće izbjeći do kraja tematizirati socijalističku Jugoslaviju u svojoj ideološkoj suštini i namjerama, ali čovjek svejedno ostane potpuno nepripremljen na ono što ga dočeka u trećoj sezoni dokumentarnog serijala “Betonski spavači”. I to, da se do kraja razumijemo, ostane nepripremljen i netko tko manje-više dijeli poglede na tu zemlju i njezin ideološki sadržaj te arhitektonski izričaj s autorima serijala, a kamoli netko tko na bilo kakav spomen Jugoslavije, posebno pozitivan, momentalno zaškripi zubima. Ovih posljednjih je, barem ako je suditi po tome kako postjugoslavenske države i društva izgledaju i za koga ti ljudi glasaju, znatno više, a u samoj Hrvatskoj, u kojoj je serijal i nastao, bilo kakav razgovor o Jugoslaviji je tek odnedavno i samo djelomično detabuiziran.

Odgovor na pitanje što je to točno na što čovjek bude nepripremljen za gledanje treće sezone je jednostavan. Ne možeš biti pripremljen da će se činjenično i faktografski utemeljena priča o jednom sistemu, njegovim dosezima i arhitektonskim porukama i vrijednostima pretvoriti u requiem za jednu zemlju i u suštinski nokdaun televizijskog gledatelja kojeg dobiješ uslijed osjećaja potpunog poraza i nemoći da mu se odupreš.

Kad prođe taj prvi dojam nakon kojeg se razvoj serijala može na miru i postfestum analizirati, dođe se do toga da drugačiji kraj i nije mogao biti moguć i da je priča o modernističkoj arhitekturi socijalističke Jugoslavije slijedila obrasce istraživačkog i emocionalnog odnosa prema jugoslavenskom nasljeđu na svim poljima u postratnom periodu. U prve dvije sezone se počelo od samog kraja i privatizacije megastruktura, s logičnim igranjem na nostalgiju za zlatnim danima turizma i bitnom ulogom koju su veliki hotelski kompleksi imali u malim mjestima, suprotstavljajući taj svijet onome svijetu pljačkaške privatizacije i prvobitne akumulacije kapitala te današnjeg turizma na jadranskoj obali.

Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price