Društvo

Odliv mozgova: Svake godine ostanemo bez 26,2 milijarde dolara

...ili 53% BDP-a Srbije. Godišnji čist gubitak Srbije zbog emigracije je iznad godišnjeg BDP-a Kipra koji, prema metodologiji Svetske banke, spada u razvijene zemlje

Odlasci / Foto Nicolas Economou/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia
јул 29 2023, 05:00

Podeli

U prethodnom tekstu smo procenili eksplicitne i implicitne troškove odliva mozgova u Srbiji u periodu 2012–2022. Prema našim procenama, oni se kreću u rasponu od 5,8 do 6,7 mlrd. USD godišnje, odnosno u kumulativnom iznosu za posmatranih 11 godina iznose 67,6 mlrd. USD.

Da bismo izračunali čist gubitak zbog odliva mozgova, u prvom koraku je neophodno izračunati neto gubitak ulaganja u vaspitanje i obrazovanje, odnosno od eksplicitnih i implicitnih troškova odliva mozgova potrebno je oduzeti godišnji iznos doznaka naših radnika u inostranstvu, pošto one predstavljaju jednosmerni priliv novca u zemlju porekla, odnosno možemo ih posmatrati kao, uslovno rečeno, povrat dela prinosa na investicije u vaspitanje i obrazovanje koje su podneli građani Srbije. U drugom koraku, na procenjeni neto gubitak ulaganja u vaspitanje i obrazovanje dodajemo našu procenu iznosa izgubljene proizvodnje, to jest iznos godišnje proizvodnje koji bi se ostvario u Srbiji da nema odliva mozgova.

Kada su u pitanju doznake, važno je napomenuti da one nisu isto što i investicije. Doznake se pretežno koriste za potrošnju domaćinstva, i to, velikim delom, upravo proizvoda koje su proizveli naši migranti u inostranstvu (kroz uvoz). Sa druge strane, izvor investicija je nacionalna štednja, odnosno potrošnja koje se domaćinstva, preduzeća i država odriču radi povećanja kapaciteta kapitalne baze od kojeg se očekuje rastuća proizvodnja i potrošnja u budućnosti. Rečju, efekti potrošnje domaćinstva se iscrpljuju u sadašnjosti, dok se efekti investicija očekuju u budućnosti. Na taj način, naši migranti u inostranstvu koji predstavljaju investiciju građana Srbije, prinose generišu u zemljama destinacijama, dok se u zemlju porekla vraća daleko manji iznos prinosa koji se pretežno koristi za potrošnju čime se, između ostalog, povećava trgovinski deficit zemlje porekla sa jedne i BDP zemalja destinacija sa druge strane.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price