Biznis

Ukrajina grca u dugovima

Ukrajinsko zemljište kao zalog za dugove i ratnu štetu 

Ilustracija / Alamy / Alamy / Profimedia
apr 22 2024, 05:00

Podeli

Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. i početka procesa tranzicije i privatizacije, Ukrajina se davi u neefikasnoj državnoj upravi, korupciji, izraženom raslojavanju i siromaštvu. Privredno razorena i ustrojena u korist interesa oligarhije dočekala je invaziju Rusije što je već nezavidnu poziciju učinilo još gorom.

Zbog nagomilanih dugova, velike ratne štete i nedostajućih sredstava za finansiranje rata Ukrajina je na ivici dužničkog ropstva koje potencijalno vodi daljoj koncentraciji kontrole poljoprivrednog zemljišta u rukama oligarha, zapadnih investitora i kreditora. Rečju, sasvim je izgledan ishod da će zapadni kreditori, u slučaju kolapsa dužnika, preuzeti poljoprivredno zemljište kao zalog i na taj način postati većinski vlasnici ukrajinskog agrobiznisa.

Pre raspada Sovjetskog Saveza, zemljište je u celosti bilo u državnom vlasništvu. Zemljište su, u okviru kolhoza, odnosno zadruga obrađivali poljoprivrednici. Nakon pada Berlinskog zida i početka procesa tranzicije u zemljama tadašnjeg komunističkog bloka, Međunarodni monetarni fond je insistirao na privatizaciji državnog zemljišta što je dovelo do koncentracije vlasništva u rukama nove oligarhijske klase.

Kako bi zaustavila ovaj proces, 2001. vlada proglašava moratorijum na privatizaciju zemljišta. Opet, moratorijumom je bila zabranjena privatizacija zemljišta, ali ne i njegovo iznajmljivanje (lizing) – sitni vlasnici su svoje zemljište masovno dali u zakup velikim domaćim i inostranim korporacijama.

Nakon Evromajdana i dolaska na vlast prozapadne vlade 2014, Međunarodni monetarni fond odobrava kredit od 17 mlrd. USD i Svetska banka paket pomoći od 3,5 mlrd. USD kako bi se, usled prezaduženosti, sprečio bankrot Ukrajine. Ovi krediti su bili uslovljeni restriktivnim merama štednje – umanjenjem penzija i plata u javnom sektoru, reformom sektora snabdevanja vodom i energijom, privatizacijom banaka i izmenama u porezu na dodatu vrednost. Ove mere su, nažalost, najžešće pogodile siromašne slojeve društva – između 2013. i 2019, prosečna mesečna plata pala je na 80 USD.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.

Velike price