Biznis

Ukrajina grca u dugovima

Ukrajinsko zemljište kao zalog za dugove i ratnu štetu 

Ilustracija / Alamy / Alamy / Profimedia
apr 22 2024, 05:00

Podeli

Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. i početka procesa tranzicije i privatizacije, Ukrajina se davi u neefikasnoj državnoj upravi, korupciji, izraženom raslojavanju i siromaštvu. Privredno razorena i ustrojena u korist interesa oligarhije dočekala je invaziju Rusije što je već nezavidnu poziciju učinilo još gorom.

Zbog nagomilanih dugova, velike ratne štete i nedostajućih sredstava za finansiranje rata Ukrajina je na ivici dužničkog ropstva koje potencijalno vodi daljoj koncentraciji kontrole poljoprivrednog zemljišta u rukama oligarha, zapadnih investitora i kreditora. Rečju, sasvim je izgledan ishod da će zapadni kreditori, u slučaju kolapsa dužnika, preuzeti poljoprivredno zemljište kao zalog i na taj način postati većinski vlasnici ukrajinskog agrobiznisa.

Pre raspada Sovjetskog Saveza, zemljište je u celosti bilo u državnom vlasništvu. Zemljište su, u okviru kolhoza, odnosno zadruga obrađivali poljoprivrednici. Nakon pada Berlinskog zida i početka procesa tranzicije u zemljama tadašnjeg komunističkog bloka, Međunarodni monetarni fond je insistirao na privatizaciji državnog zemljišta što je dovelo do koncentracije vlasništva u rukama nove oligarhijske klase.

Kako bi zaustavila ovaj proces, 2001. vlada proglašava moratorijum na privatizaciju zemljišta. Opet, moratorijumom je bila zabranjena privatizacija zemljišta, ali ne i njegovo iznajmljivanje (lizing) – sitni vlasnici su svoje zemljište masovno dali u zakup velikim domaćim i inostranim korporacijama.

Nakon Evromajdana i dolaska na vlast prozapadne vlade 2014, Međunarodni monetarni fond odobrava kredit od 17 mlrd. USD i Svetska banka paket pomoći od 3,5 mlrd. USD kako bi se, usled prezaduženosti, sprečio bankrot Ukrajine. Ovi krediti su bili uslovljeni restriktivnim merama štednje – umanjenjem penzija i plata u javnom sektoru, reformom sektora snabdevanja vodom i energijom, privatizacijom banaka i izmenama u porezu na dodatu vrednost. Ove mere su, nažalost, najžešće pogodile siromašne slojeve društva – između 2013. i 2019, prosečna mesečna plata pala je na 80 USD.

Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price