suicid
Društvo Zdravlje

Anatomija suicida: Brojke, mitovi i političke zloupotrebe

Od Geteovog Vertera do digitalnog šoka društvenih mreža statistika u Srbiji beleži pad broja samoubistava, dok javni prostor sve češće postaje poprište surove instrumentalizacije ličnih tragedija

suicid Pad stopa samoubistava u Srbiji, Evropi i velikom delu sveta poklopio se sa završetkom finansijske krize i globalne recesije / Ilustracija Velike priče
apr 24 2026, 05:00

Podeli

Oko milion ljudi u svetu digne ruku na sebe svake godine. Nedavna analiza samoubistava (suicida) u 183 zemlje pokazala je da na mapama i više i manje industrijalizovanih delova sveta postoje „crna polja“ sa većom učestalošću suicidnih misli, pokušanih i ostvarenih nasilnih okončanja sopstvenih života. Globalno uzev, uzrasno standardizovane godišnje stope samoubistava – to znači, kada se otklone razlike između upoređivanih populacija po uzrastu – smanjene su tokom protekle decenije, od 2010. do 2019. godine, sa 13 na 10 na 100.000 stanovnika, a preovlađivali su muškarci.

U protekloj deceniji stopa samoubistava opala je i u skoro svim zemljama EU. Prosečna godišnja stopa za sve članice Unije iznosila je 2011. godine 12,4, a 2020. godine 10,2 na 100.000 stanovnika. Slično se desilo i u Srbiji – ona je sa 15-17 samoubica na 100.000 stanovnika u periodu 2010–2015. bila znatno iznad svetskog proseka, a 2023. godine, sa stopom od 10,1 na 100.000, sa njim se izjednačila.

Ako se posmatra period od početka veka, opadajući trend u Srbiji je još vidljiviji i odlikuje se padom stopa za 30–40 odsto.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price