Može li Tito postati globalni brand kao Che Guevara?

Lako je odgovoriti negativno, ali to ne znači da u nekom distopijskom svijetu budućnosti, kad se bude konstituirala neka nova lijeva utopija, Tito neće postati upravo to. Simbol neke nove nade, koja će možda krenuti baš iz Afrike. Bilo bi zanimljivo doživjeti Beograd i Muzej Jugoslavije u toj budućnosti, nekog 25. maja

Titu se ovo ne bi dogodilo

Diplomatski debakli naših predsjednika, od Tuđmana do Vučića, i kako je to izgledalo dok je vladao neobrazovani bravar i seljačić iz Kumrovca

Kad je Tito rekao: Ja ili Kardelj

„Ja to više neću da trpim i neću da snosim odgovornost za posledice pogrešne politike" , rekao je Tito. „Sem toga" , produžio je, „ovog puta i Pepcu Kardelj treba staviti pred partijsku komisiju zbog širenja raznih intriga i njenog bezobraznog ponašanja prema meni i Jovanki. Ona godinama nesmetano pravi takve svinjarije"

“Gospodine, nisam imao vremena ni da piškim…”

Aleksandar Stefanović (1926–2024) je u Beogradu živeo onda kada je trebalo. I kada je Jugoslavija bila u modi. Izlazio je u "Mažestik" sa Liz Tejlor i Majklom Todom, na stepenicama se mimoilazio sa ozloglašenim Ratkom Draževićem, čiju je lepoticu, glumicu Olgu Spiridonović nasledio. Engleski je "peglao" sa Ksenijom Atanasijević, a na prve žurke odlazio sa Tesom Trevizan, dok su je još znali samo po nadimku baronesa

I posle Titolenda, Titolend

Moguće da srpski predsednik smatra da bi urušavanje potrošačkog društva u koje su uključeni i penzioneri bilo zaista pravo iskušenje za njegovu vlast. Otuda i određena geopolitička cinculiranja, podilaženja i kontrolisanje radikalskih resantimana. Bez "kolektivnog Zapada" teško je sačuvati potrošačko društvo

I JNA se nekada spremala za nuklearni rat

I aerodrom Željava i Titov bunker danas stoje kao svojevrsni nijemi spomenici mučnog hladnoratovskog doba, ali još više megalomanske rastrošnosti tadašnjeg jugoslavenskog vrha. Ali, turističke agencije vjeruju da tu "ima nešto"...

Na kom jeziku psuju Bred Pit i Džordž Kluni?

Bizarno je da Tompsonova pesma ima istu melodiju kao četnički evergrin, a tek je bizarno da obe pesme imaju istu melodiju kao jedna sevdalinka, što govori da na ovim prostorima postoji jedinstven antropološki kod u koji se učitavaju različita etnička i ideološka značenja, zavisno od epohe i narativnog procesa konstituisanja nacija kao istorijskih konstrukta