Svaki razgovor o Tvornici olovaka Zagreb, koja je ovih dana i definitivno otišla u stečaj, mora početi s tim da praktično ne postoji niti jedan građanin socijalističke Jugoslavije, neovisno o tome iz koje od republika ili regija da dolazi, koji se s njihovim proizvodima nije intimizirao i koji nema neku emocionalnu priču, vezanu uz olovke, glumice, nalivpera ili legendarni jastučić za pečate u kutiji koje je proizvodila ta firma. Pojednostavljeno govoreći, svi smo išli u školu i koristili proizvode TOZ-a i svima nam je logo te firme toliko urezan u osobno sjećanje, da odlazak tvornice olovaka sa scene moramo shvaćati kao nešto osobno. Štoviše, kad bismo stvari doveli do kraja, puno je više Tvornica olovaka Zagreb bila integrativni faktor SFRJ od vojske i partije. Za Tita, dok je bio u snazi, ovo je već upitno, ali ajde, nek bude da su bili tu negdje.
Stoga, kad je prije desetak dana stečajni upravitelj tvrtke “TOZ Penkala-International d.o.o.” predložio završnu diobu i konačno zaključivanje stečaja te tvrtke, čija imovina je ionako prošle godine već prodana, ne samo što je zatvoren krug koji je započet davne 1937. godine, nego smo i svi mi koji smo rođeni u nekadašnjoj zajedničkoj državi izgubili jednu od uporišnih točaka identiteta. Stvari s ovim stečajem su tim tužnije, imamo li u vidu to da je jedna tvornica, u ovim našim zemljama programiranog diskontinuiteta, uspjela preživjeti dugih 87 godina u kontinuitetu, preživjevši nekoliko država, ratova i društvenih uređenja. Iako bi već i samo ovaj podatak bio fascinantan, priča o samom Slavoljubu Penkali, pravom ocu proizvodnje olovaka u Zagrebu, i njegovim izumima daje joj dimenziju inovativnosti autentičnog genijalca, a dužina trajanja omogućava da se – kroz pretpovijest s Penkalom i pravni kontinuitet Tvornice olovaka Zagreb koja vuče porijeklo od drugih poduzetnika, da bi se na kraju zahvaljujući Penkalinom sinu Krunoslavu, spojila u jednu priču – ispriča i moderna povijest Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije, kao case study svega što smo proživjeli. Kad bismo danas imali nekog Krležu u naponu snage, ova priča bi dušu dala za njegovu historijsku fresku o usponu i propasti našeg kapitalizma.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
