Što je danas Staljin?

Ono što karakterizira velike povijesne zgode jest ponajprije njihovo produženo značenje u sadašnjosti. No, sadašnjost je i sama podložna povijesnim promjenama, a s njima se u pravilu mijenja i osuvremenjeno značenje prošlosti. Stoga se i najveći, prekretni momenti povijesti pokazuju promjenjivima u različitim epohalnim recepcijama – posebice to odnosi na vrijednosno tumačenje njihova smisla i naknadnoga učinka. Sve do situacije u kojoj historia rerum gestarum (historija – pripovijest o dogođenome) doslovce prekrije res gestae (povijest, ono dogođeno; odlično to iskazuje slovenski termin zgodovina).

Već je klasičan primjer ovakva odnosa konzervativna interpretacija jednoga od ključnih događaja (ne samo) evropske povijesti, Francuske revolucije. Otkako su Tocqueville i Burke uveli u raspravu stajalište da je ancien régime mogao biti dekonstruiran (konzervativna paradigma pojam razumije doslovce) i bez revolucije, razumijevanje je Velike revolucije konsekventno relativirano. (Možda će se jednoga dana i u lokalnim okvirima postaviti istorodno pitanje koje radikalno ugrožava akutno nacionalističko samorazumijevanje; jesu li nove nacionalne države mogle nastati i bez junačkih bojevanja, raznovrsnim pregovorima – jer, na koncu konca, Jugoslavija se je raspala točno po svojim višedesetljetnim unutrašnjima granicama.)

Veliki marginalac hrvatske umjetničke scene Toma Bebić na svoj je način, aforistički, izrekao jedan od ključnih problema s kojima se interpretacije prošlosti stalno iznova susreću: “Nije gotovo kad je gotovo nego kad ja rečem da je gotovo”. U hollywoodskoj inačici Orson Welles to sukladno formulira: “Želite li happy end to ovisi, naravno, o tomu gdje ćete prekinuti priču”. A budući su obojica već davno pokojnici nema više nikoga ovlaštenoga reći da je gotovo, da prekine priču. Ostaje vječno vraćanje jednakoga – ali u različitim interpretacijama (Nietzscheu bi se paradoks i mogao svidjeti, pogotovo ako se odnosi na ono što naziva monumentalističkim potupanjem s poviješću – za razliku od antikvarnoga i kritičkoga).