Svet

Zašto škole u Francuskoj i dalje reprodukuju društvene nejednakosti

Na političkom nivou, ministri se smenjuju velikom brzinom. Tokom drugog Makronovog mandata prosečno su na funkciji ostajali šest i po meseci. Često bez većeg iskustva u obrazovnoj politici, sprovode plan smanjenja troškova koji nameće Ministarstvo ekonomije

Protest srednjoškolaca i studenata, Nant, 31. oktobar 2026. / ABACAPRESS, Abaca Press / Alamy / Profimedia
nov 19 2026, 05:24

Podeli

Tekst je originalno objavljen u Mond diplomatiku na srpskom jeziku. 

Pišu Bertran Gej, Žerom Kami, Pjer Klemon & Pierig Umo

***

Veliki protestni pokret srednjoškolaca, koji je počeo u septembru, ogolio je loše materijalne uslove i nejednakosti koje pogađaju srednje škole. Pobuna je uspela da pokrene čitavu jednu generaciju, od stručnih škola do opštih smerova, širom Francuske, uključujući i prekomorske teritorije. Time je pitanje školskih nejednakosti ponovo dospelo u središte političke rasprave i pozvalo na novo čitanje velikog klasika Pjera Burdijea i Žan-Kloda Paserona, Reprodukcija, objavljenog 1970. u izdanju Éditions de Minuit (vidi srpsko izdanje, Fabrika knjiga, 2014).

Još sredinom šezdesetih dvojica sociologa sprovela su niz istraživanja čiji su rezultati pokazali snagu nejednakosti u obrazovanju i mehanizme kojima školske ocene sve snažnije određuju društvene putanje i tako doprinose reprodukciji klasnih odnosa. Time su svesno raskinuli sa meritokratskom ideologijom „oslobodilačke škole”, tada dominantnom na levici i među svima koji su želeli da školu „demokratizuju”. Ideal „jednakih šansi” opravdavao je obrazovne politike koje su širile pristup srednjem obrazovanju. Smatralo se da će, kada se uklone finansijske, organizacione i druge prepreke koje su deci iz skromnijih sredina zatvarale vrata srednjih škola i univerziteta, razlike u uspehu među pojedincima ostati samo posledica različitih „prirodnih talenata”. Burdijeova i Paseronova istraživanja pokazala su, naprotiv, da odnosi među društvenim klasama prožimaju čitavo funkcionisanje obrazovnog sistema i da se upravo tako prenose iz generacije u generaciju.

Reprodukcija je doživela široku recepciju, a njeni zaključci su od tada mnogo puta potvrđeni. Brojna naučna istraživanja danas dokumentuju društveno-obrazovne nejednakosti. Već u vrtiću beleže se značajne razlike u rezultatima na nacionalnim testovima iz jezika i matematike u zavisnosti od društvenog porekla učenika, a te razlike se tokom školovanja samo povećavaju. Iako se pristup srednjem obrazovanju postepeno otvorio deci iz različitih društvenih slojeva, njihove obrazovne putanje snažno se razilaze.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price