Na ovim prostorima masovno se stradalo od boleština i ratova, a ranije i od gladi. Samo u proteklom veku beležene su pogubne epidemije kolere (Drugi balkanski rat), pegavca, vašljivog povratnog tifusa, trbušnog tifusa, paratifusa i „španske groznice“ (Prvi svetski rat), te pegavca, trbušnog tifusa i paratifusa (Drugi svetski rat).
Sve te – i mnoge druge – zaraze koje su nekada harale u epidemijskom obliku sada se doživljavaju kao epizode iz daleke prošlosti.
U živom kolektivnom sećanju naših ljudi – ne samo u Srbiji već i u susednim zemljama – ostale su samo dve epidemije. Prva je epidemija variole krajem zime i početkom proleća 1972. godine, a druga epidemija kovida 19, započeta početkom 2020. godine.
One se razlikuju po mnogo čemu – od prirode uzročnika, kliničke slike i letaliteta do društveno-političkih okolnosti pod kojima su nastale i rasejavane – ali je najveća razlika u pogledu preduzetih protivepidemijskih mera i njihovog efekta.
Za suzbijanje variole dobili smo pohvale iz celog sveta, a kovid 19 gledamo da potisnemo iz svesti, jer nas neprijatno podseća da je Srbija jedna od zemalja koje su najgore prošle u celom svetu kada se posmatra višak smrtnosti. Ni druge zemlje bivše zajedničke države, osim Slovenije, nisu se proslavile i po istom kriterijumu zauzimaju prvih desetak mesta ove crne rang-liste.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
















