Miljenko Jergović, jedan od najvećih pisaca u regionu o delima koja su ga oblikovala.
***
Knjige
Čovjeka koji čita najbliže i najpotpunije odredi ona posljednja stvarno dobra knjiga koju je pročitao. Tako, valjda, i mene. Ali sad mi se baš i ne govori o onome što upravo čitam, nego da vidimo šta mi je bilo važno 1983, šta sam čitao kad mi je bilo sedamnaest:
Borislav Pekić: Besnilo. Te godine objavljena knjiga, strašna, preobražujuća. Mirko Kovač: Uvod u drugi život. Također knjiga iz te godine. Ona me se još više ticala. Ranko Marinković: Kiklop.
Prvi put sam Kiklopa čitao 1983, jer su tad emitirani film i serija Antuna Vrdoljaka, a knjigu smo te godine imali i u školskoj lektiri.
Atmosfera pred početak rata, atmosfera zagrebačkih kafana, reklamni natpisi na Jelačić placu, duh vremena iz kojeg ćemo biti stvoreni. Bio sam kao sedamnaestogodišnjak sasvim opčinjen Kiklopom.
Film
U to vrijeme Variola vera, Gorana Markovića. Kao i danas, uostalom. I Ko to tamo peva, Slobodana Šijana. I Sjećaš li se Dolly Bell, Emira Kusturice.
I filmovi, skoro svi redom, Branka Bauera. I Žika Pavlović, i Makavejev. I Babajina Breza. I trilogija Puriše Đorđevića. I Petrijin venac, Srđana Karanovića, koji sam gledao u sarajevskom kinu Romanija, u martu 1983.
I Rondo Zvonimira Berkovića. I cijela jedna čudesna netitlovana kinematografija, u kojoj je bila naša stvarna povijest, i svi naši životi.
Muzika
Te 1983. punk i novi val. U muzici ću se kasnije, zapravo, najviše promijeniti, jer će u budućnosti iz muzike nestati onog aktivizma i živototvornosti, kakvi su postojali u to vrijeme. S iščeznućem rock kulture, muzika je postala nešto sasvim drugo.
“Mi na početku nismo znali o čemu ta pjesma govori, a bilo je jasno da o nečemu govore” – Miljenko Jergović o riječkoj grupi Paraf i njihovom trećem albumu “Zastave”, o životu pod opsadom u Sarajevu, o pesmi “Željko”…
***
Veliki letnji Challenge: Dela koja su me oblikovala, svaki dan na Velikim pričama pratite kako su na ovaj izazov – pronaći knjige, filmove, muziku koje su nas formirale kao osobe – odgovorile pozvane i probrane osobe iz javnog života.
Odgovore možete shvatiti kao preporuku ili kao dodatak biografiji ovih ličnosti, možda da bi ste ih bolje razumeli. Ali, na prvom mestu kao test i izazov koji možete postaviti pred sebe. Ko zna, možda vas odgovori do kojih dođete iznenade…
On je propustio zaverenike te majske noći 1903. kroz kapiju dvora da uđu i ubiju kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu i nikad se nije pokajao zbog toga. Pravo kajanje došlo je kasnije
Jakov Jozinović rasprodao je sve karte za koncert u beogradskoj Areni za svega tri sata. To znači da će ponovo krenuti pitanja ko stoji iza njega i da nije možda UDBA
Zašto je šef beogradske policije ("Avala 1") organizovao susret mafijaša na Senjaku i šta je pričao kumovima ubijenog Nešovića? Ko je skrivao, a ko podmetao dokaze i zašto su pronađene dve čaure? Da li Vučić pokušava da zataška ovu aferu i zašto su zaćutali Đuro Macut i Ivica Dačić?
U priči o jednoj kamenoj ploči na seoskom groblju, jednom malom spomeniku zbog kojeg je moj sin, naoko neprimjereno, a ustvari sasvim ispravno i s dobrim razlogom opsovao, sadržano je sve
I to što se danas obeležava 315 godina od rođenja Ruđera Boškovića može, a i manje od toga uvijek može biti povod da se po tko zna koji put otvori jedna tema...
