Miljenko Jergović, jedan od najvećih pisaca u regionu o delima koja su ga oblikovala.
***
Knjige
Čovjeka koji čita najbliže i najpotpunije odredi ona posljednja stvarno dobra knjiga koju je pročitao. Tako, valjda, i mene. Ali sad mi se baš i ne govori o onome što upravo čitam, nego da vidimo šta mi je bilo važno 1983, šta sam čitao kad mi je bilo sedamnaest:
Borislav Pekić: Besnilo. Te godine objavljena knjiga, strašna, preobražujuća. Mirko Kovač: Uvod u drugi život. Također knjiga iz te godine. Ona me se još više ticala. Ranko Marinković: Kiklop.
Prvi put sam Kiklopa čitao 1983, jer su tad emitirani film i serija Antuna Vrdoljaka, a knjigu smo te godine imali i u školskoj lektiri.
Atmosfera pred početak rata, atmosfera zagrebačkih kafana, reklamni natpisi na Jelačić placu, duh vremena iz kojeg ćemo biti stvoreni. Bio sam kao sedamnaestogodišnjak sasvim opčinjen Kiklopom.
Film
U to vrijeme Variola vera, Gorana Markovića. Kao i danas, uostalom. I Ko to tamo peva, Slobodana Šijana. I Sjećaš li se Dolly Bell, Emira Kusturice.
I filmovi, skoro svi redom, Branka Bauera. I Žika Pavlović, i Makavejev. I Babajina Breza. I trilogija Puriše Đorđevića. I Petrijin venac, Srđana Karanovića, koji sam gledao u sarajevskom kinu Romanija, u martu 1983.
I Rondo Zvonimira Berkovića. I cijela jedna čudesna netitlovana kinematografija, u kojoj je bila naša stvarna povijest, i svi naši životi.
Muzika
Te 1983. punk i novi val. U muzici ću se kasnije, zapravo, najviše promijeniti, jer će u budućnosti iz muzike nestati onog aktivizma i živototvornosti, kakvi su postojali u to vrijeme. S iščeznućem rock kulture, muzika je postala nešto sasvim drugo.
“Mi na početku nismo znali o čemu ta pjesma govori, a bilo je jasno da o nečemu govore” – Miljenko Jergović o riječkoj grupi Paraf i njihovom trećem albumu “Zastave”, o životu pod opsadom u Sarajevu, o pesmi “Željko”…
***
Veliki letnji Challenge: Dela koja su me oblikovala, svaki dan na Velikim pričama pratite kako su na ovaj izazov – pronaći knjige, filmove, muziku koje su nas formirale kao osobe – odgovorile pozvane i probrane osobe iz javnog života.
Odgovore možete shvatiti kao preporuku ili kao dodatak biografiji ovih ličnosti, možda da bi ste ih bolje razumeli. Ali, na prvom mestu kao test i izazov koji možete postaviti pred sebe. Ko zna, možda vas odgovori do kojih dođete iznenade…
Frontmen mostarskog sastava Zoster i glumac Mario Knezović u novoj epizodi podkasta “Rosić i drugovi” govori o muzici, glumi, Mostaru, roditeljstvu, istoriji i tome kako je tražio potvrdu da i muzika voli njega
Radoholičarstvo gotovo uvek vodi u samoiscrpljivanje. Često su to i osobe koje nakon postignuća ne osećaju smisao ni mir, nego depresiju, čak unutrašnje mrtvilo
Šta ako civilizacija nije uspon nego privremeni dogovor ljudi da određene stvari smatraju važnijim od sopstvene udobnosti i od standardnog zverinjaka u kome živimo
Dobar dio navijača je nezadovoljan posle 1-1 sa Kanadom. Kako se samo lako posle plasmana na veliko takmičenje promeni percepcija navijača, Drugi veliki problem turnirskog fudbala jesu stereotipi. Bosna i Hercegovina je u ovaj Mundijal ušla s oba ta problema na svojim leđima
Seo sam u obližnji paviljon da se malo odmorim i počeo da razgovaram sam sa sobom: Zašto se ti uopšte upuštaš u potragu za Evženijom Musilovom? Imaš neki poseban razlog?
Nedavno se pojavio "Povratak Žikine dinastije", za mnoge nostalgična veza sa proščošću koju je obeležio humor Dragomira Bojanića Gidre koji je rođen na današnji dan 1933. godine. Ovo je priča o njemu i njegovom životu, koji je bio mnogo više od humora...
Miodrag Mesarović, jedan od najvećih stručnjaka koje je ova zemlja ikada imala i ključni svedok i akter tog vremena, prvi put iznosi ceo plan jugoslovenskog nuklearnog programa i otkriva dosad nepoznate detalje o nuklearnoj energiji
Kanada zauzima četvrto mesto u svetu po izvozu nafte, ali i po dokazanim rezervama. Crno zlato je gotovo u potpunosti koncentrisano u provinciji Alberta, uglavnom u obliku naftnih peskova, i gotovo se isključivo izvozi u Sjedinjene Države. To bogatstvo, eksploatisano uz visoku cenu po zdravlje i životnu sredinu, podstiče i secesionizam