
Bili Tito, Andrić i Krleža…
... i samo jedna Nobelova nagrada

... i samo jedna Nobelova nagrada

U metamorfozi gospodina Andrića u druga Andrića, koja je i u seriji eksploatisana, dve se stvari možda zanemaruju: jedna je njegovo jugoslovenstvo, a druga to što je uprkos svom samotnjaštvu tokom rata, ipak u to vreme ostvarivao prijateljstva koja će mu mnogo značiti. Na primer sa Markom Ristićem. Ipak, Milovan Đilas je decenijama kasnije pisao da je Andrić precenjivao opasnosti od novog režima

Milica Babić bila je velika ljubav Ive Andrića. Njen prvi suprug, Nenad Jovanović, deportovan je u Nemačku za vreme Drugog svetskog rata. U jednom arhivu u Nemačkoj su do danas sačuvana dokumenta iz Koncentracionog logora Dahau, u kojima je njegovo zatočeništvo temeljno posvedočeno - uključujući i finansijsku pomoć iz Jugoslavije koja mu je slata u logor

... a ne da se gleda: zašto se "Nobelovac" kreće utabanim "političko-partijsko-kuloarskim" stazama

Šta je jedan Nemac, autor knjige "U požaru svetova" ispričao o biografiji velikog pisca, o čijem je životu snimljena serija "Nobelovac"

Svedočanstvo Vladimira Vauhnika, možda i najpoznatijeg jugoslovenskog obaveštajca, o danima koji su Balkan uvukli u svetski požar i sa istorijske scene izbrisali Kraljevinu Jugoslaviju
"Kako ću to, boga mu, da izvedem? Uvrediće se Krleža. On je trebalo da dobije Nobelovu nagradu, a ne Andrić..."
Diplomatska karijera Ive Andrića započeta je februara 1920. godine kada je, po naređenju Njegovog kraljevskog visočanstva prestolonaslednika Aleksandra, premešten iz Ministarstva vera u Ministarstvo inostranih dela, kao vicekonzul treće klase