U tišini freško izgrađenog Medison Skver Gardena, Tesla stoji mirno sa metalnom kutijicom u ruci. Čamac čudnog izgleda, metalnog trupa, u malom, za demonstraciju napravljenom jezeru, pomjera se po Teslinoj volji. Ne vide se nikakve žice, mehanizmi niti ima čovjeka u blizini. Publika je očekivala neko iznenađenje, ali slabo ko je bio pripremljen za prizor koji upravo gleda.

U dobu kada je svega nekolicina ljudi znala šta su radio talasi, bilo je sasvim opravdano što su neki mislili da Tesla brod kontroliše svojim umom. Godina je 1898, datum 24. april, a ta kutijica bila je prvi daljinski upravljač u istoriji. Sto dvadeset sedam godina kasnije, njegov duh živi u svakom dronu, svakoj konekciji na WiFi, svakom bežičnom signalu koji pošaljemo u svemir.

Na Balkanu ga slavimo kao nacionalnog heroja (samo da se dogovorimo čijeg), u Holivudu ga prikazuju kao ludog naučnika, a u krugovima teoretičara zavjere vjeruju da su njegovi revolucionarni izumi namjerno skrivani. Ko je zapravo bio Nikola Tesla – naučnik čiji su se projekti pretvorili u mitove, ili vizionar koga svijet nije shvatio na vrijeme? I zašto, 80 i više godina nakon njegove smrti, još uvek raspaljuje maštu i podjele?

U ovom tekstu se zapravo i nećemo baviti njegovim najvećim dostignućima –  ima ih širom interneta, po medijima, u književnosti, u filmskoj i dokumentarnoj umjetnosti. Biografija jednog od najvećih umova koje je dao naš prostor je odavno poznata, ali je vremenom počela da se uvija u oblandu misticizma, te danas vlada pomalo iskrivljena slika o ovom genijalnom čovjeku. Zašto je Tesla postao mitska figura?