Kultura

Pismo iz 2055: Kako je SF događaj sezone postao bajata trpeza

Naučna fantastika, kojoj pripada film "Tvorac" Gareta Edvardsa, posjeduje poseban kvalitet koji ne možemo naći u drugim žanrovima. Ali svaka "es-ef" priča je uvijek priča o nama, priča o čovjeku, priča o savremenom dobu

Kreator / Walt Disney Studios Motion Pictu / AFP / Profimedia
okt 16 2023, 05:00

Podeli

Jedino otrcanije od fraze kako je filmska industrija (misleći se pod tim na Holivud) ostala bez ideja jeste zapravo količina reciklirane filmske ponude. Pokušavao sam, neuspješno, pronaći podatak koliki procenat novih izdanja filmova većih producentskih kuća, djela koja koštaju desetine, pa čak i stotine miliona dolara u produkciji, predstavljaju ili adaptacije, ili nastavke ili su “reboot”, “remake”, re-nešto. Nesumnjivo je da takva ostvarenja čine više od polovine, a možda i više od dvije trećine, značajnijih ostvarenja. Sve veći troškovi snimanja i promovisanja filma, smanjeni prihodi od bioskopskih ulaznica (pogotovo nakon COVID pandemije) te uticaj striming servisa doveli su do toga da je veoma teško da visokobudžetni film ostvari profit. To je pogotovo teško u žanru kao što je naučna fantastika koji, da bi bio vjerno predstavljen, zahtijeva nešto naprednije specijalne efekte, komplikovanije scenografije i šminku te generalno košta više nego recimo neka drama. Dodajmo tome da naučnofantastična književnost ima veliki broj kvalitetnih i veoma filmičnih djela, pa je teško upustiti se u originalan, potpuno autorski rad a još teže dobiti ozbiljna sredstva za to. Čini se da su dva poslednja originalna ostvarenja vrijedna pažnje bila “Eks mašina” (Ex Machina) Aleksa Garlanda i “Ispod kože” (Under the Skin) Džonatana Glejzera.

Zato je svaki iskreni poštovalac naučne fantastike bio srećan i pun iščekivanja najavom filma “Tvorac” (The Creator), Gareta Edvardsa. Kada tome dodamo da je nastavak adaptacije Herbertove “Dine” pomjeren za 2024. godinu, ovaj film je postao “es-ef” događaj sezone jesen/zima, film koji se ne smije propustiti u bioskopima. Britanski režiser Edvards se proslavio svojim niskobudžetnim ostvarenjem “Čudovišta” (Monsters) (za spektakl u žanru naučne fantastike i horora, iznos od pet stotina hiljada dolara je skoro pa zanemarljiv), što mu je dalo priliku da radi na “univerzumima” koje je obožavao kao klinac, snimivši prvo novu verziju “Godzile”, pa onda i priču iz galaksije Zvjezdanih ratova “Odmetnik 1” (Rogue One). Oba ova filma, koja sa sobom nose neka ograničenja franšize kojoj se mora ostati vjeran, bila su veoma uspješna, kako kod kritike, tako i kod publike. Tako je Edvards dobio šansu da izađe iz stega velikog japanskog čudovišta i “Zvijezde smrti” i napravi svoju originalnu priču, ovaj put sa visokim budžetom.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price