
Veliki feljton: Dobrica Ćosić, "Moja istina o Titu"
Rekonstrukcija jednog vremena, raspada zemlje, jugoslovenstva i srpskog poraza
Podeli
Sajmon Sibag Montefjore nije znao, dok je gledao kroz prozor hotela “Moskva” u Beogradu, da gleda u istoriju o kojoj je pisao.
Jedan od najpoznatijih i najčitanijih britanskih istoričara, čije su knjige prevođene na 48 jezika i koji pored istorijskih dela piše i fikciju – dakle, rečnikom tradicionalne škole sportskog novinarstva moglo bi se reći “najbolji istoričar među piscima i najbolji pisac među istoričarima” – Sajmon Montefjore pošao je korak dalje. Posle brojnih istorijskih bestselera: knjige o Katarini Velikoj i Potemkinu, biografije Josifa Staljina, priče o Jerusalimu i drugih, odlučio se za najambiciozniji projekat do sada – da napiše istoriju sveta.
Da,poslednja njegova knjiga se zove “Svet: Porodična istorija” (na srpskom jeziku u izdanju “Lagune”) i predstavljena je na Beogradskom sajmu knjiga, što je bio povod i da prvi put poseti glavni grad Srbije.
Poštovani, pročitali ste 1 besplatan članak.
Da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
Andrić je u trenutku preuzimanja berlinskog poslanstva već bio diplomata sa podebelim iskustvom i sasvim je izvesno znao šta ga čeka i kakav nemoguć zadatak mu je poveren
Za jednu nestalu državu, privatna sjećanja na njena postignuća su dakle i dalje iznenađujuće pozitivna, ali te pozitivne aspekte, u javnosti više koristi nacionalna desnica nego ljevica
Mitra Mitrović, čuvena jugoslovenska revolucionarka, u svojim sećanjima nije opisivala velike događaje i svoje učešće u njima. Više je govorila o idealima, verovanjima, žrtvovanjima. U svojim rukopisima, koji prvi put izlaze u javnost – a Nedeljnik prenosi njihove delove uz dozvolu izdavača – piše o ljubavi sa Milovanom Đilasom, o drugovima, o revoluciji, moći i porazu, zanosu i izdaji