U kultnoj crtanoj seriji „Flintstonovi”, glava porodice Kremenko iz kamenog doba, Fred, često je morao da, lupajući na vrata, uzvikuje ženino ime: „Vilma, otvori ova vrata!“ Uopšte, Fred je često morao da viče „Vilma“, jer je ona umela ozbiljno da se naljuti. Možda je geg, ali uklapa se u dominantnu predstavu modernog čoveka o plemenskom društvu. To je naše standardno shvatanje praistorije po kojem smo oduvek živeli u takozvanoj nuklearnoj porodici koju čine roditelji i potomstvo, s muškarcima koji su išli na posao, tj. da love, i ženama, čuvarkama neke pećine, tj. domaćinstva i dece, tog suvog zlata prvobitne porodice. To je nekako lako prihvaćena priča koja tvrdi da je patrijarhat star koliko i samo društvo.
Jedan rad naučnika sa Univerziteta Koledž London, objavljen u časopisu Science još pre desetak godina, rekao je nešto sasvim drugačije: da su naši praroditelji živeli u relativnoj jednakosti muškaraca i žena, s prilično velikim seksualnim slobodama.
Studija sugeriše da se neravnoteža među polovima pojavila tek sa pojavom poljoprivrede, kad su ljudi bili u stanju da akumuliraju sredstva po prvi put.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se















