Rat Amerike i Izraela sa Iranom polako ulazi u svoju treću nedelju, a uprkos uveravanjima koja su isprva mogla da se čuju od zvaničnika Trampove administracije, kraj se još ne nazire. Američki predsednik se po svemu sudeći prilično „zaglibio“ na Bliskom istoku, iako je jedna od glavnih tačaka njegove predizborne kampanje upravo bilo obećanje da američka vojska dok god je on na vlasti neće učestvovati u besmislenim ratovima poput onih koje su vodili njegovi prethodnici.
Tramp je, uprkos tom obećanju – i, kako se ovih dana otkriva, uprkos stavovima nekih od svojih najbližih saradnika – odlučio da udovolji premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu i ponovo pokrene napade na islamski režim u Teheranu.
Spočetka je izgledalo kao da sve ide po planu: već prve noći, smaknut je vrhovni vođa Ali Hamnej, a u početnim danima rata stradao je veliki broj visokih iranskih vojnih zvaničnika. Čak je i novi lider Irana, Modžtaba Hamnej, ranjen u udarima, a 17. marta izraelska vojska (IDF) saopštila je da je u napadima na Teheran ubijen Ali Laridžani, sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana. Pored Laridžanija, u vazdušnim udarima u noći ponedeljak na utorak, ubijeni su komandant i zamenik komandanta milicije Basidž Iranske revolucionarne garde, Golamreza Sulejmani i Sajed Kariši.
Smrt visokih zvaničnika Irana, i jasno slabljenje vatrene moći, tj. svakodnevno smanjenje broja lansiranih raketa i dronova Irana – o čemu je još prošle sedmice u Nedeljniku pisao Aleksandar Radić – na prvi pogled mogli bi da idu u prilog tvrdnjama američkih zvaničnika da je Iran na ivici sloma.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se













