Život u turističkom središtu može biti vrlo neugodan. Ne samo zato što invazija gostiju iz bijeloga svijeta stvara gužve i podiže cijene svih roba i usluga. Nije lako nekoliko mjeseci, najmanje dva ili tri, a u slučaju Splita, bogami, ne manje od šest, gledati kako se ljudi pred vama opuštaju i zabavljaju, ljenčare i lumpaju, a vi većinu toga vremena provodite radeći. Ništa čovjeka ne može učiniti nesretnim kao tuđa sreća, a mi, Dalmatinci, pola godine u nju razdraženi buljimo. Od početka maja pa do kraja oktobra slušamo razdragani žamor u kojemu se prepliću jezici, smijeh odjekuje našim kamenim uličicama od zore jednoga do zore sljedećega dana. Međutim, ne smiju se domaći, nama nije do zajebancije. Kao i svi normalni ljudi, mi ljetujemo nekoliko tjedana, a ne nekoliko mjeseci. A u našem neposrednom susjedstvu, doslovce pod prozorima stanova u kojima živimo, šest mjeseci u godini vrte se izravni prijenosi ludih provoda u kojima ne možemo sudjelovati. Ponekad mi se čini da je biti Dalmatinac kazna.
Od tuđega veselja valja uteći, zaključati se, zamandaliti prozore, namjestiti klimu na najjače i pokušati se opustiti uz, recimo, TV program. No, taj je pothvat osuđen na neuspjeh. Misija svih naših televizijskih kuća s nacionalnom koncesijom nije da opušta gledatelje, nego vlastite zaposlenike. Zato se na najmanje tri mjeseca u godini zaustavlja produkcija, emisije i serije koje smo redovito pratili cijelu jesen, zimu i proljeće, stavljaju se na čekanje, a umjesto ganc novih nastavaka, vrte se oni prožvakani i stari. Zamislite kako bi to bilo da dnevne novine i portali ljeti ne proizvode nove sadržaje, nego iznova vrte davno pročitane članke. Glavni urednik koji bi donio takvu ulogu ne bi dobio otkaz, poslodavac bi naložio njegovu hospitalizaciju, i dok si rekao keks, bijeli kombi s uključenom sirenom i rotirkom otpremio bi ga u najbližu bolnicu. A bilo bi tako lijepo živjeti ritmom kolega s televizije, koji se ljeti ne moraju plašiti burnout sindroma, nego samo melanoma, jer se povazdan mogu sunčati.
Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
