
Naših milion i po vojnika rešiće budući rat
Milana Stojadinovića niko nije bolje opisao od agenata Udbe dajući mu – na početku njihove saradnje 1952. godine – konspirativno ime: Mercedes
Milana Stojadinovića niko nije bolje opisao od agenata Udbe dajući mu – na početku njihove saradnje 1952. godine – konspirativno ime: Mercedes
Svest da je totalno uništenje izbegnuto za dlaku iščilelo je u poluvekovnom periodu blagostanja, prosperiteta i mira
Tragedija čovečanstva i jedan gutljaj piva: Kako su minhenski puč i Hitlerovo hapšenje promenili istoriju sveta
Pre tačno 80 godina ubio se Adolf Hitler. Jedna knjiga baca novo svetlo na Drugi svetski rat...
Mart je nesumnjivo obeležio poslednjih osam decenija u postojanju Srba kao naroda i država u kojima je živeo. Svojom voljom ili voljom drugih. Najčešće u duetu obe
Kako se Vladko Maček tokom rata našao u zagrebačkom stanu Vjekoslava Luburića, kako ga je kontaktirao Draža Mihailović i kako je na kraju prelomio da pred kraj rata napusti zemlju...
Kad je došlo na red pitanje o budućem uređenju Jugoslavije, on je u tom pitanju video samo zgodnu priliku za izazivanje krize. O samom uređenju Jugoslavije, bar u tom trenutku, nije hteo ni da misli. Mladi ljudi, kad se zaljube, ponašaju se mahom tako kao što se Kralj ponašao: za njih postoji samo njihova ljubav, i oni su gotovi da joj sve drugo podrede...
Kako su, i zašto ustaše zaista uhapsile Vladka Mačeka...
I kako je Slobodan Jovanović u Lonodnu shvatio da su pučisti, na prvom mestu Bora Mirković - "engleski ljudi"
Mačekova ponuda knezu Pavlu: “Da uhapsimo komandanta armije Nedeljkovića, a knez neka poveri zapovedništvo zagrebačke armije Augustu Mariću, Hrvatu. Imaćemo dovoljno snage da s pučistima u Beogradu razgovaramo kao ravan s ravnim...”
...u svetskim okvirima najveći dan na ovim prostorima
Šta je sve Slobodan Jovanović napisao u sećanjima na ratni period, od ulaska u vladu 27. marta 1941. pa sve do kraja rata...
Šta je sve o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu (25. marta 1941) u svojim memoarima zapisao Vladko Maček
Kako je u glavu „oca atomske bombe” stalo sve ludilo najvećeg rata koje čovečanstvo pamti. Svi užasi, sve moralne dileme i sva kajanja
O Dragoslavu Stojanoviću, o kome je ovde reč, nema podataka u ULUS-u. Ne postoji njegov dosije u arhivu prosvetnih radnika. Nema ga kod Miodraga B. Protića u "Srpskom slikarstvu XX veka". Niti kod Lazara Trifunovića u "Srpskom slikarstvu 1900–1950". Ne pominje se u "Istoriji srpske umetnosti" kod Slobodana Maldinija. Zašto?
Zašto je i danas toliko važna priča Olega Mandića, koji je igrom slučaja, sa svojih 11 godina, preživeo strahote logora i sa majkom i bakom bio posljednji koji je živ iz logora smrti izašao
Pre tačno 80 godina, 27. januara 1945, pred sam kraj ofanzive u kojoj su Sovjeti sabili nemačke vojnike na oko 100 kilometara od Berlina, ukrajinska 322. streljačka divizija Crvene armije ušla je u Aušvic…
Proglašen je za izdajnika, mrzeo ga je Gebels, a Nobelov komitet oklevao je da mu da nagradu koja je mogla da mu spase život. Ovo je priča o Karlu fon Osjeckom, o idealima i obrazu