Ko je posvađao Srbe i Hrvate?
U zajedničkoj državi, Srbi i Hrvati ne samo što se nisu približili već su tonuli u sve veće nerazumevanje i optuživanje
U zajedničkoj državi, Srbi i Hrvati ne samo što se nisu približili već su tonuli u sve veće nerazumevanje i optuživanje

Želeći da što pre završe rat, bez invazije na Japan, za koju se smatralo da će doneti pola miliona mrtvih Amerikanaca, ne baciti atomsku bombu na civile kao moguću prečicu bila bi prava šteta. A moralne ograde? One su odavno nestale – barem od sprženog Tokija, pet meseci pre Hirošime

Kako su Srbi isporučili predsednika Vlade Englezima. Kako su Nemci otkrili njegovu izdaju. I šta je u trenutku iskrenosti rekao engleski diplomata u Berlinu...

Kako je Stojadinović postao poverenik Udbe?

Milana Stojadinovića niko nije bolje opisao od agenata Udbe dajući mu – na početku njihove saradnje 1952. godine – konspirativno ime: Mercedes

Tragedija čovečanstva i jedan gutljaj piva: Kako su minhenski puč i Hitlerovo hapšenje promenili istoriju sveta

Kako se Vladko Maček tokom rata našao u zagrebačkom stanu Vjekoslava Luburića, kako ga je kontaktirao Draža Mihailović i kako je na kraju prelomio da pred kraj rata napusti zemlju...

Kad je došlo na red pitanje o budućem uređenju Jugoslavije, on je u tom pitanju video samo zgodnu priliku za izazivanje krize. O samom uređenju Jugoslavije, bar u tom trenutku, nije hteo ni da misli. Mladi ljudi, kad se zaljube, ponašaju se mahom tako kao što se Kralj ponašao: za njih postoji samo njihova ljubav, i oni su gotovi da joj sve drugo podrede...

Kako su, i zašto ustaše zaista uhapsile Vladka Mačeka...

I kako je Slobodan Jovanović u Lonodnu shvatio da su pučisti, na prvom mestu Bora Mirković - "engleski ljudi"

Mačekova ponuda knezu Pavlu: “Da uhapsimo komandanta armije Nedeljkovića, a knez neka poveri zapovedništvo zagrebačke armije Augustu Mariću, Hrvatu. Imaćemo dovoljno snage da s pučistima u Beogradu razgovaramo kao ravan s ravnim...”

Šta je sve Slobodan Jovanović napisao u sećanjima na ratni period, od ulaska u vladu 27. marta 1941. pa sve do kraja rata...

Šta je sve o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu (25. marta 1941) u svojim memoarima zapisao Vladko Maček

O Dragoslavu Stojanoviću, o kome je ovde reč, nema podataka u ULUS-u. Ne postoji njegov dosije u arhivu prosvetnih radnika. Nema ga kod Miodraga B. Protića u "Srpskom slikarstvu XX veka". Niti kod Lazara Trifunovića u "Srpskom slikarstvu 1900–1950". Ne pominje se u "Istoriji srpske umetnosti" kod Slobodana Maldinija. Zašto?

Zašto je i danas toliko važna priča Olega Mandića, koji je igrom slučaja, sa svojih 11 godina, preživeo strahote logora i sa majkom i bakom bio posljednji koji je živ iz logora smrti izašao

Pre tačno 80 godina, 27. januara 1945, pred sam kraj ofanzive u kojoj su Sovjeti sabili nemačke vojnike na oko 100 kilometara od Berlina, ukrajinska 322. streljačka divizija Crvene armije ušla je u Aušvic…

Proglašen je za izdajnika, mrzeo ga je Gebels, a Nobelov komitet oklevao je da mu da nagradu koja je mogla da mu spase život. Ovo je priča o Karlu fon Osjeckom, o idealima i obrazu

Aleksandar Stefanović (1926–2024) je u Beogradu živeo onda kada je trebalo. I kada je Jugoslavija bila u modi. Izlazio je u "Mažestik" sa Liz Tejlor i Majklom Todom, na stepenicama se mimoilazio sa ozloglašenim Ratkom Draževićem, čiju je lepoticu, glumicu Olgu Spiridonović nasledio. Engleski je "peglao" sa Ksenijom Atanasijević, a na prve žurke odlazio sa Tesom Trevizan, dok su je još znali samo po nadimku baronesa