Šta je Andrić zaista znao o Hitleru i 27. martu
Svedočanstvo Vladimira Vauhnika, možda i najpoznatijeg jugoslovenskog obaveštajca, o danima koji su Balkan uvukli u svetski požar i sa istorijske scene izbrisali Kraljevinu Jugoslaviju
Zašto niko ne slavi 27. mart
...u svetskim okvirima najveći dan na ovim prostorima
Openhajmer, čovek koji je postao Smrt
Kako je u glavu „oca atomske bombe” stalo sve ludilo najvećeg rata koje čovečanstvo pamti. Svi užasi, sve moralne dileme i sva kajanja
Mengele. Anđeo smrti. Zli naučnik
Po dolasku u Aušvic Žizela Perl se prvo bavila svim vrstama pružanja medicinske pomoći, ali nakon što je doktor Mengele saznao za njenu akušersku specijalnost, ubrzo je dobila zaduženje da prati trudnoće i lično ga obavesti čim posumnja da bi neka od trudnica mogla nositi blizance. Tajnim noćnim abortusima i porođajima pokušavala je da spase što više žena
Sava Šumanović, vrlina opsesije
Šumanovićev mali muzej u Šidu sadrži blago gotovo jednako vredno onom iz Rajksmuzeuma ili MoMA
Ko bi još ušao u rat zbog Danciga?
A ovog puta nije bilo cveća, nije bilo ni pušaka
Bilo bi vrijeme da Hrvati prestanu lagati o razlozima smrti Alojzija Stepinca
Jer nije istina da je trovan i zračen. Umro je od bolesti zvane polycythaemia vera rubra (tumorno umnožavanje crvenih krvnih tjelešaca)
Bila je to gladna zima
Osamdeset godina je prošlo od kraja opsade Lenjingrada...
Jedno nesentimentalno sećanje na AVNOJ, 80 godina kasnije
AVNOJ kao simbol jedne države koja više ne postoji, nema više značaj. Ali ono što je važno u uspomeni na zasedanje u Jajcu, jeste da je to bio diplomatski trijumf jednog pokreta otpora. U tom smislu, AVNOJ kao deo sećanja na partizanski antifašizam jeste značajan
Zašto ne možemo da isključimo da će biti trećeg svetskog rata?
U novoj epizodi Georeporta, Željko Pantelić odgovara na pitanje da li je moguć novi planetarni sukob
Kako je “zaboravljena” hrvatsko-srpska republika
O stvarnom sadržaju zavnohovske Hrvatske, odnosno o tome da je to bila hrvatsko-srpska republika nastala iz zajedničkog otpora prema fašizmu, moguće se informirati tek putem marginalnih agencijskih vijesti, javnih nastupa nekolicine povjesničara ili putem pisanja malih nezavisnih portala ili tjednika Novosti
Duga (i smrtonosna) istorija sukoba Palestine i Izraela, od 1914. do danas
Prethodnih sedam decenija donelo je ratove, ustanke a ponekad i naznake kompromisa. Ipak, do njega nikada nije došlo
Kako ste rekli, čija beše lista? Holokaust u pop kulturi
Suštinsko pitanje koje otvaraju svi značajni filmovi o Holokaustu je "zašto" a ne "kako". Globalnim u Holokaustu će se baviti još samo Spilberg u svom najznačajnijem filmu Šindlerova lista i donekle Roman Polanski u filmu Pijanista
Nema raja bez rodnoga kraja, od Pranjana do Kovilova
Kako su potomci ljudi iz misije Halijard postali "crveni četnici"
Odbrana vladike Ćulibrka: Ko manipuliše Jasenovcem?
I zašto je polemika oko Jasenovca dalekosežno najvažnija koja se vodi u Srbiji
Poljska je ili velika ili je nema
Pantelićev Georeport – Epizoda XX: Strahovi, mitovi i borba Poljaka
Kako je (komunistički) Dan ustanka u Hrvatskoj postao – četnički?
I kako zaključujemo da je politička volja oduvijek bila ključni faktor za razumijevanje i uspostavu odnosa između Hrvata i Srba u Hrvatskoj
Kako se uopšte dogodio Musolini
Osamdeset godina je prošlo od "pada Musolinija", kada su mu dojučerašnji saradnici okrenuli leđa. Ali, i ova godišnjica kao i sve duge vezane za lik i delo "dučea" otvaraju pitanje kako je takvo zlo kao što je fašizam (i kao uvod u još veće zlo - nacizam) moglo da se dogodi
