Kada je 2022. eskalirao rat u Ukrajini, procjene zapadnih vojnih analitičara su govorile da ruske snage u sukob ulaze s 3500 borbeno spremnih tenkova.
Za usporedbu, u samo u jednoj noći između s 20. na 21. kolovoza 1968. u Čehoslovačku je ušlo više od pet tisuća tenkova, a nakon što su sovjetski specijalci zauzeli praški aerodrom i osigurali uvjete za uspostavljanje zračnog mosta, transportni avioni su u sam Prag u narednim danima dopremili još preko 850 tenkova.
Kada su se stvari donekle smirile nakon gušenja Praškog proljeća, zaustavljanja demokratskih i ekonomskih promjena te instalacije Gustáva Husáka na čelo države, na čehoslovačkom teritoriju je bilo stacionirano preko deset tisuća sovjetskih, bugarskih, poljskih i mađarskih tenkova.
Sve to je ilustracija pomoću koje možemo shvatiti stanje u Pragu krajem ljeta 1968. godine.
U Ukrajini se trenutno vodi rat čije razmjere koliko-toliko možemo pojmiti, a Leonid Brežnjev je na Čehoslovačku krenuo s tri puta više tenkova nego je to napravio Vladimir Putin u pokušaju zauzimanja Ukrajine.
Kada je George W. Bush 2003. poveo invaziju na Irak, doktrina ratovanja se već debelo promijenila, ali Amerikanci su u jeku svoje invazije imali oko manje od dvije tisuće tenkova na iračkom tlu. Sada usporedite to s deset tisuća tenkova u Čehoslovačkoj i preko pola milijuna vojnika. Jednostavno, dimenzije vojne operacije koju je SSSR izveo u Čehoslovačkoj su bile nezamislive.
U tom kontekstu, jasno da se ljudima koje je invazija zatekla van granica Čehoslovačke baš i nije vraćalo među sve te tenkove i okupacijsku silu koja je preplavila države.
Ota Šik – češki političar, bivši zatvorenik nacističkih koncentracijskih logora i otac ekonomske doktrine koja je inspirirala Praško proljeće – se u trenutku sovjetske invazije na Prag zatekao na dalmatinskoj obali.
Neko vrijeme je proveo na potezu između Omiša i Makarske, a onda je kasnije dobio politički azil u Švicarskoj gdje je ostao do sloma komunističkog bloka.
Procjenjuje se da je više od 150 tisuća Čeha i Slovaka tog dana bilo van države.
Od tog broja je barem 40-ak tisuća bio na ljetovanju u svim dijelovima Jugoslavije, a među sovjetske tenkove su se vratili samo oni koji su morali.
Dan danas na jadranskoj obali možete pronaći potomke Čeha koji su 1968. ostali na trajnom ljetovanju. Nema ih puno jer se većina postupno vraćala u idućim mjesecima kako je postajalo jasno da neće biti daljnje eskalacije, ali su neki od njih ostali kao svjedoci vremena.
Jedan od onih koji se nije vratio je Zdeněk Zeman.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
