Turizam je za Hrvatsku odavno ne samo glavna gospodarska djelatnost, već skoro pa sredstvo preživljavanja. Jasno se to vidi i golim okom, po apartmanima koji niču posvuda, pa čak i u bivšim štalama i garažama kad ponestane djedovine za iznajmljivanje, po ljetnim vikend gužvama na cestama i po, u krajnjoj liniji, sve višim cijenama.
Priča je još jasnija kad se pogledaju podaci – po udjelu turizma u gospodarstvu, Hrvatska je uvjerljivo prva zemlja u Europskoj uniji. Riječ uvjerljivo, pritom, ovdje nije tek stilska figura, dok turizam u Hrvatskoj, po zadnjim podacima Eurostata, čini oko 11 posto BDP-a, u tradicionalnim turističkim gigantima, Španjolskoj i Portugalu, udio je osam, odnosno sedam posto. A Španjolska i Portugal su druga i treća zemlja na ovoj ljestvici.
Stoga je, zapravo, sasvim logično i da sve moguće političke opcije, kako vladajuće, tako i one oporbene, desetljećima već pričaju o tome da je nužno produžiti turističku sezonu, kako se ona ne bi svodila samo na tri mjeseca sunca i mora svake godine. Donošene su strategije, primjenjivane mjere, olakšavala ulaganja u kontinentalni turizam, no sve skupa je i dalje kap u moru turističkih prihoda ovisnih o tri morska ljetna mjeseca.
Vonj politike
U toj i takvoj Hrvatskoj, zemlji turizma i zemlji koja desetljećima stremi tome da turizmu skine okove lipnja, srpnja i kolovoza, od ovog vikenda je zabranjen rad trgovina nedjeljom. S obzirom na to da se ipak radi o turističkoj zemlji, vlast je dopustila da trgovine rade 16 nedjelja godišnje, a trgovine i shopping centri na obali će, sasvim sigurno, kao radne nedjelje odabrati upravo one u – lipnju, srpnju i kolovozu (plus koju oko Božića).
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.
Već imate nalog? Ulogujte se
