Turizam je za Hrvatsku odavno ne samo glavna gospodarska djelatnost, već skoro pa sredstvo preživljavanja. Jasno se to vidi i golim okom, po apartmanima koji niču posvuda, pa čak i u bivšim štalama i garažama kad ponestane djedovine za iznajmljivanje, po ljetnim vikend gužvama na cestama i po, u krajnjoj liniji, sve višim cijenama.
Priča je još jasnija kad se pogledaju podaci – po udjelu turizma u gospodarstvu, Hrvatska je uvjerljivo prva zemlja u Europskoj uniji. Riječ uvjerljivo, pritom, ovdje nije tek stilska figura, dok turizam u Hrvatskoj, po zadnjim podacima Eurostata, čini oko 11 posto BDP-a, u tradicionalnim turističkim gigantima, Španjolskoj i Portugalu, udio je osam, odnosno sedam posto. A Španjolska i Portugal su druga i treća zemlja na ovoj ljestvici.
Stoga je, zapravo, sasvim logično i da sve moguće političke opcije, kako vladajuće, tako i one oporbene, desetljećima već pričaju o tome da je nužno produžiti turističku sezonu, kako se ona ne bi svodila samo na tri mjeseca sunca i mora svake godine. Donošene su strategije, primjenjivane mjere, olakšavala ulaganja u kontinentalni turizam, no sve skupa je i dalje kap u moru turističkih prihoda ovisnih o tri morska ljetna mjeseca.
Vonj politike
U toj i takvoj Hrvatskoj, zemlji turizma i zemlji koja desetljećima stremi tome da turizmu skine okove lipnja, srpnja i kolovoza, od ovog vikenda je zabranjen rad trgovina nedjeljom. S obzirom na to da se ipak radi o turističkoj zemlji, vlast je dopustila da trgovine rade 16 nedjelja godišnje, a trgovine i shopping centri na obali će, sasvim sigurno, kao radne nedjelje odabrati upravo one u – lipnju, srpnju i kolovozu (plus koju oko Božića).
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
