Marčelo Mastrojani i Anita Ekberg u filmu
Kultura

Trst smo im dali, Cinecittà je naša!

Kako smo se zaljubili u italijansku kinematografiju: Ratko Dražević i uspon i pad Avala filma

Marčelo Mastrojani i Anita Ekberg u filmu Marčelo Mastrojani i Anita Ekberg u filmu “La Dolce Vita” / IFA Film / United Archives / Profimedia
feb 06 2025, 05:15

Podeli

Od sredine XX veka jugoslovenska kultura funkcionisala je pod vidnim uticajem zapadne popularne kulture. Za razliku od prvih godina posleratnog perioda, u kome je kod nas dominirala kultura Sovjetskog Saveza, posle sukoba Staljina i Tita, od 1950. dolazi do pozapadnjačenja kulturnih vrednosti jugoslovenskog društva.

Zapadni uticaji bili su naročito vidljivi na planu popularne kulture: muzike i plesa (džez, tvist, džerk, rokenrol), ali nisu bili manje važni u oblasti filma, koji je sem umetničke imao i veliku propagandnu moć.

Uz izuzetno povoljan kurs između dolara i dinara, Sjedinjene Američke Države su 1952. godine potpisale sporazum sa Jugoslavijom koji je nudio olakšice prilikom otkupa filmova. U kontekstu otvaranja prema Zapadu, između 1952. i 1956. godine uvezeno je 325 američkih filmova, ali su otovrena vrata i za druge evropske kinematografije – britansku, francusku, italijansku. U tom periodu otkupljena su 62 italijanska filma, a nadalje će se ta brojka znatno uvećavati.

Italijanska kinematografija uživala je veliki ugled u svetskim razmerama, pri čemu je veliku popularnost imala i u socijalističkoj Jugoslaviji. Istoričarka Frančeska Rolandi posvetila je čitavu studiju uticaju italijanske popularne kulture na oblikovanje estetskog ukusa ljudi bivše nam države, u periodu od 1955. do 1965. godine. Knjizi je dala naslov po čuvenoj kompoziciji Adrijana Čelentana „Dvadeset četiri hiljade poljubaca“.

Dugo se u Jugoslaviji italijanska kultura smatrala sumnjivom zbog nasleđa fašizma i italijanske propagande za vreme njegovog trajanja. Odnosi između dva suseda posle Drugog svetskog rata bili su takođe turbulentni i veoma napeti. Napetost je proizlazila prevashodno iz gorkog ratnog iskustva i mnoštva nerešenih teritorijalnih pitanja, od kojih su najznačajnija bila pitanja granica i manjina.

Primerice, zbog razlike po pitanju statusa Trsta koga su svojatale obe zemlje umalo nije došlo do oružanog sukoba. Pokretanjem hladnog rata sukobi su kulminirali, čemu je doprinosila i apsolutna različitost dva ideološka sistema.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price