Kultura

Jeste li čuli za “Bilbao efekat”?

Poslednji pozdrav Franku Gehryju - i dokaz da arhitektura koja ume da oseća može promeniti ekonomiju čitavog grada

Zgrada muzeja Guggenheim u Bilbau / Stefano Politi Markovina / Alamy / Profimedia
dec 10 2025, 05:33

Podeli

U sumrak losanđeleske večeri, zakrivljene površine Walt Disney Concert Halla deluju kao da uzdišu – hladan čelik hvata poslednje zrake svetlosti i pretvara ih u nešto meko, gotovo nežno. Teško je ne pomisliti na Franka Gehryja u tom istom sjaju. Posle decenija prkosa gravitaciji, konvencijama, a ponekad i zdravom razumu, čovek koji je svetu pokazao da zgrade mogu da plešu napustio je svet koji je neumorno činio lepšim.

Jedan od najznačajnijih i najoriginalnijih talenata u istoriji američke arhitekture, preminuo je 5. decembra u svom domu u Santa Moniki, Kalifornija. Imao je 96 godina. Njegova šefica kabineta Meaghan Lloyd potvrdila je smrt, uzrokovanu kratkom respiratornom bolešću.

Ovo je oproštaj od jedne epohe nesputanog talenta, od nemirnog vremena koje je oblikovao uz pomoć hrabrosti, olovke i tvrdoglave vere da arhitektura mora da te pogodi u srce. Više od pola veka, Gehry nas je učio da građevine mogu imati dušu. Tamo gde su drugi videli pravougaonike, on je video talase. Dok su slavili simetriju, on je lovio pokret. A kada je svet tražio predvidljivost, Frank Gehry je donosio čudo.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.