Biznis

Da li su to naftaši okrenuli leđa Trampovom planu za Venecuelu?

Biznis sredom otkriva zašto američke kompanije nisu oduševljene onim što se priča u Mar-a-Lagu i kako je NIS dobio novi “krajnji rok” za izlazak ruskog kapitala iz vlasništva

Naftne platforme na jezeru Marakaibo u Venecueli / Federico PARRA / AFP / Profimedia
jan 07 2026, 05:22

Podeli

Venecuelanska naftna polja postala su prva velika tačka sporenja između Bele kuće i američke industrije na samom početku 2026. godine. Dok administracija predsednika Donalda Trampa forsira povratak američkih giganata u Karakas, naftne kompanije odgovaraju hladnim proračunima rizika, birajući stabilnija tržišta umesto politički nestabilnih avantura.

Ovo otrežnjenje na tržištu energenata samo je uvod u godinu punu “pipavih” situacija: od tehnološke euforije oko veštačke inteligencije koja gura svetske berze u nove visine, preko evropskih poljoprivrednika koji ponovo ustaju protiv trgovinskih sporazuma, pa sve do Balkana, gde su Srbija i njena naftna kompanija NIS dobile novi rok za konačan izlazak većinskog ruskog kapitala iz vlasničke strukture, a uz njega i dozvolu da ponovo proradi rafinerija u Pančevu.

Dobro došli u prvi ovogodišnji Biznis sredom, vaš nedeljni pregled ključnih ekonomskih dešavanja.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price