Centralni zagrebački trg bio je pun bijesnih ljudi. Svaki spomen premijera Andreja Plenkovića, dočekan je burnim zvižducima i bukom koja kao da je posuđena s nogometne utakmice. Bio je to, poslije čuvenih demonstracija za Radio 101 iz 1996. godine, najveći prosvjedni skup kojeg je glavni hrvatski grad vidio u posljednjih nekoliko desetljeća. Skupilo se, kazivale su kasnije procjene, oko 40 tisuća ljudi. Bio je studeni 2019. godine.
Razlog tolikoj, za Hrvatsku neuobičajenoj mobilizaciji bilo je samo 6,11 posto povišice koeficijenta na plaće. I to u samo jednoj javnoj djelatnosti, obrazovanju. Vlada je, nakon prosvjeda kojem je prethodio i gotovo dvomjesečni štrajk, kapitulirala i prihvatila sindikalne zahtjeve.
Povijesno iskustvo i politička cijena
Poraz nije došao bez političke cijene. Dvadesetak dana nakon prosvjeda, naime, održani su predsjednički izbori. U kampanju je kandidatkinja vladajućeg HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović ušla kao favoritkinja. Izašla je čestitajući na pobjedi Zoranu Milanoviću.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
