100 najboljih romana Kultura

Jelena Lengold: Ovo je moja lista 10 najboljih romana

"Izbor pred vama je duboko i beskompromisno ličan. On nema ambiciju da bude konačni akademski kanon niti da hladno presuđuje o tome šta je objektivno najveće u našoj književnosti..."

Ilustracija / Velike price
okt 04 2026, 05:00

Podeli

Velike priče i Nedeljnik, uz pomoć više od 200 pozvanih stručnjaka, pokreću izbor za 100 najboljih romana napisanih na jezicima našeg govornog područja, svesni svih dilema koje takva „top-lista“ može da donese, i duboko ubeđeni da će doneti mnogo toga dobrog. Više o izboru pročitajte OVDE.

Pojedinačne liste objavljujemo svakodnevno na Velikim pričama. Kako su drugi glasali pogledajte OVDE.

***

Jelena Lengold je književnica, autorka pesama, priča, romana… Svojevremeno je radila i kao  novinarka i urednica kulturne rubrike Radio Beograda. Proza i poezija Jelene Lengold prevedeni su na brojne strane jetike: engleski, italijanski, danski, francuski, bugarski, rumunski, makedonski, ukrajinski, češki…

Dobitnica je i brojnih nagrada: Nagrade „Đura Jakšić”, za knjigu pesama Sličice iz života kapelmajstora, 1992; Nagrade „Žensko pero”, za knjigu priča Vašarski mađioničar, 2008; za istu knjigu je dobila i nagradu „Biljana Jovanović” (2008), „Zlatni Hit liber“ i Nagradu Evropske unije za književnost, Dobitnica je i Andrićeve nagrade, za knjigu priča Raščarani svet, 2016, kao i
nagrade „Branko Radičević”, 2023. godine. Ovo je njen izbor:

***

Književnost na ovim prostorima oduvek je delila sudbinu ljudi koji na njima žive. Bila je uzbudljiva, nepredvidiva i duboko obeležena lomovima. Kada se osvrnemo, recimo, na sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka, nemoguće je ne osetiti strahopoštovanje prema prozi koja je tada nastajala.

Bili su to teži, tematski i filozofski robusniji romani, pisani sa ambicijom da obuhvate čitave svetove i epohe. Te godine su bile zlatno doba velikih, zamamnih priča i pisaca koji su baratali ozbiljnim temama sa neverovatnom erudicijom.

Savremeno doba donelo je neku drugu vrstu interesovanja, okrenutu opsesivnom preispitivanju nacionalne i istorijske tematike, katkad intimnijim tonovima, fragmentu i smelom stilskom eksperimentu.

Ipak, nemoguće je pobeći od utiska da je naš roman, baš kao i naš stvarni život, surovo i nepovratno presečen istorijskom oštricom devedesetih. Književnost koja je usledila morala je da progovori iz ruševina, tražeći novu iskrenost i prohodnost u svetu koji je preko noći izgubio stare oslonce. Taj dramatični rez promenio je sve, i svet koji naseljavamo i jezik kojim o njemu pišemo, ostavljajući nas da u postjugoslovenskom sazvežđu tražimo nove načine da ispričamo priče koje dugo traju.

Zato je i ovaj izbor pred vama duboko i beskompromisno ličan. On nema ambiciju da bude konačni akademski kanon niti da hladno presuđuje o tome šta je objektivno najveće u našoj književnosti. Ovo je, pre svega, svedočanstvo o knjigama u kojima sam najviše uživala, koje su me magnetno privukle i zadržale moju pažnju godinama nakon prvog čitanja. To su naslovi koji su se, svaki na svoj način, sudbinski uklopili u moj čitalački, ali i u moj unutrašnji, spisateljski svet. Oni su moji sagovornici i moji orijentiri.

***

Izbor: Jelena Lengold
Deset romana
1
Atlantida
Borislav Pekić, 1988.
2
Levitan
Vitomil Zupan, 1982.
3
Ubistvo s predumišljajem
Slobodan Selenić, 1993.
4
Pijavice
David Albahari, 2006.
5
Forsiranje romana-reke
Dubravka Ugrešić, 1988.
6
Upotreba čoveka
Aleksandar Tišma, 1976.
7
Bonavia
Dragan Velikić, 2012.
8
Komo
Srđan Valjarević, 2006.
9
Otac
Miljenko Jergović, 2010.
10
Koraljna vrata
Pavao Pavličić, 1990.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.