Biznis

Koliko košta život van Šengena?

Paralelno sa time da od Grčke do centralne Evrope, zaobilazeći Srbiju i Makedoniju, putnici (i što je važnije kamioni) nemaju granicu kao muku, došao je i novi sistem provere identiteta na šengenskim prelazima. Sve to samo upotpunjuje sliku o novoj realnosti (o)graničenja Srbije i naposletku srpske privrede

Ilustracija Velike price / Foto Bernd F Meier / imageBROKER / Profimedia
feb 28 2026, 05:59

Podeli

Kada se za pedeset ili sto godina bude pisala alternativna istorija sadašnjeg vremena u Srbiji, malo je verovatno da će se neko poigravati pitanjem šta bi bilo da je Srbija „na vreme“ ušla u Šengen, ili šta bi bilo da je Srbija ušla u Šengen zonu, današnji putokazi nisu dovoljno jasni u kom pravcu se kreće (evropska) budućnost Srbije, tek teško je zamisliti da bi ovo pitanje nekom alternativnom istoričaru dalo prostora za kreativnost – zvuči suviše briselsko-birokratski, suviše je zasnovano na suvoj ekonomiji i brojkama – ili je tako samo na prvu loptu.

Još od 2009. godine kada nam se ukazala bela verzija Šengena – što je bio kraj redovima i čekanjima za vizu – šengenske teme su bačene na marginu, pa ni strahovi i upozorenja da Koridor 10 treba završiti što pre, jer se preko Dunava kod Vidina zida most (bila je to sredina dvehiljaditih) koji povezuje Bugarsku i Rumuniju (Koridor 4), nisu shvatani previše ozbiljno.

Tome su svakako doprinele naše istočne komšije, jer je izgradnja mosta često delovala kao parodija – od izbora lokacije (Bugari hteli što zapadnije, Rumuni što istočnije da kamioni u transportu što više provedu u njihovoj zemlji), pa do realizacije izgradnje u kojoj je svako zidao sa svoje strane pa su se delovi mosta sastali na različitim visinama. Ali, to je fora sa Evropskom unijom, godine i decenije boravka u njoj nekako ispeglaju i naše balkanske javašluke, pa je trasa nekako zaživela.

S druge strane, kako nismo Švajcarska i Norveška, tako su ove naše balkanske mape puta evrointegracija upućivale da je to korak koji ide iza zvaničnog pristupanja EU, pa se o tome nije mnogo pričalo; Hrvatska je čekala deset godina da uđe u Šengen, a delovalo je da Rumunija i Bugarska, koje su članice još od 2007, to nikada neće postići. Hrvatskoj je jako važno bilo da uđu u Šengen pre ove dve države i u tome su uspeli, ali od prošle godine su i Rumunija i Bugarska članice Šengena u punom kapacitetu, što je aktuelizovalo i Koridor 4, koji povezuje Solun i Istanbul sa centralnom Evropom trasom koja potpuno zaobilazi Srbiju i Makedoniju (Severnu, naravno).

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price