Sadašnje vrijeme je u međunarodnoj politici obilježeno ozbiljnim izazovima postojećem međunarodnom poretku. Ti izazovi izviru iz rata kojeg je Rusija povela protiv Ukrajine. Premda u ovom trenutku ne znamo kako će se taj rat završiti, on ima potencijal da ugrozi postojeći međunarodni poredak, premda je manje izvjesno ima li i mogućnosti da uspostavi novi. Neke od glavnih institucija današnjeg međunarodnog poretka, kao što su Ujedinjene nacije, oslabjele su do mjere u kojoj nije lako vidjeti njihovu budućnost. Istodobno, stvaraju se nove organizacije, kao što su AUKUS i QUAD koje, uz novu američku strategiju u indopacifičkoj regiji imaju za cilj da smanje utjecaj Kine. Svijet se mijenja, pri čemu se dodatno polarizira.
Budući da slabe organizacije koje bi mogle regulirati tu transformaciju, kao i da se ona odvija i kroz rat, postoji opasnost od anarhije i kaosa koji bi mogli nastati u nekom eventualnom međuvremenu (intermezzu) između starog i poraženog i nekog još neuspostavljenog novog poretka.
Anarhija nije uvijek opasna. Kao što je u naslovu svoje knjige napisao najznačajniji predstavnik tzv. konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa Alexander Wendt, “anarhija je ono što države od nje učine”. Nekim, naročito revizionističkim državama, onima koje nisu zadovoljne svojim položajem u međunarodnom poretku ona može biti i šansa. Velikim državama, hegemonima u međunarodnim odnosima, ona može također koristiti, jer im omogućava nastavak dominacije.
No, kada se zadnji put dogodio raspad starog poretka, Bosna i Hercegovina, kao i cijela bivša Jugoslavija, bile su najveće žrtve upravo tog međuvremena, tog kratkog momenta anarhije i kaosa.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
