Politika

Kako je Mile (ponovo) postao Amerikanac

Nekadašnji "dašak svežeg vetra na Balkanu", kako ga je devedesetih počastila Madlen Olbrajt, skinut je sa američke "crne liste". To je otvorilo brisani prostor za spekulacije o uzrocima i posledicama zaokreta – u najmanje četiri pravca

Milorad Dodik / Grigory Sysoev / Sputnik / Profimedia
nov 09 2025, 05:25

Podeli

Ako bi Madlen Olbrajt kojim slučajem sa onog sveta bacila pogled na današnji Balkan, gde je nekada kao državna sekretarka kreirala stvarnost, i ako bi videla kako u Srbiji zbog nekih sankcija ne znaju kako će da se greju preko zime, Evropljane koji čupaju kosu od muke jer ne znaju šta će sa Bosnom koja im je poverena na rešavanje i negde tu Milorada Dodika koji kao usamljeni jahač pravi lične dilove sa Amerikancima (na užasnutost ekipe iz Beograda), verovatno bi se zapitala – da li je moguće da se za trideset godina baš ništa nije promenilo?

Promenilo se, naravno, i na Balkanu i u svetu mnogo toga, ništa nije isto, ni Amerika, ni Rusija, ni Evropa, nisu ni odnosi, ni principi na kojima se klimavo odvija svetska diplomatija, ništa nije isto, osim što je i dalje tu Milorad Dodik, koji je još jednom izveo politički zaokret, toliko jak da bi se svima lako moglo zavrteti u glavi. Svima, osim njemu.

Nekadašnji “dašak svežeg vetra na Balkanu”, kako ga je devedesetih počastila Madlen Olbrajt, skinut je, zajedno sa članovima porodice i grupom najbližih saradnika, sa “crne liste” američkog Ministarstva finansija, na kojoj se nalazio nepunu deceniju. Ekstremni srpski nacionalista, autokrata blizak Putinu, to su najčešće etikete koje stoje uz Dodikovo ime u zapadnim medijima, pa čak i kada se izveštava kako je u društvu Rudija Đulijanija stavio na glavu trampovski kačket “Make America Great Again”.

Bilo bi suviše pojednostavljeno Dodikov “dil” sa Amerikancima – u kom je on odustao od najavljenih akcija koje bi vodile Republiku Srpsku ka samostalnosti, odustao od zakona o imovini, pa i priznao Ustavni sud BiH, paralelno sa skidanjem sankcija – svoditi na uspešno lobiranje, iako je ovladavanje američkim lobijima vlažni san srpskih nacionalista poslednjih trideset i kusur godina, jer ništa na Balkanu, a posebno u entitetima Bosne i Hercegovine, ne može da bude tako jednostavno.

Bilo bi suviše pojednostavljeno Dodikov “dil” sa Amerikancima svoditi na uspešno lobiranje, iako je ovladavanje američkim lobijima vlažni san srpskih nacionalista poslednjih trideset i kusur godina

Najmanje je četiri okvira u koje bi se mogla postaviti Dodikova akcija, koji zajedno daju sliku o onome što se zaista dogodilo.

Prvi impuls je bio da je Dodik ponovo pokazao neverovatan instinkt za političko preživljavanje i da je napravio neočekivani preokret – da je okrenuo leđa Rusiji i Putinu, da je zabio lakat u leđa Srbiji i Vučićevom režimu, da se nacerio u lice političkom Sarajevu – i ponovo, kao krajem devedesetih, postao “američki čovek”.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price