Kultura Podcast Rosić i drugovi

Rambo Amadeus o početku rata u Bosni, Olimpijadi, Golom otoku, Vesni Zmijanac i svom ugledu

“Jubilarna”, 10. epizoda podkasta “Rosić i drugovi” imala je i specijalnog gosta

Rambo Amadeus i Branko Rosić / Foto Nebojša Babić
mar 20 2024, 12:15

Podeli


Gost u desetoj epizodi podkasta “Rosić i drugovi” bio je Rambo Amadeus. Na početku je bilo reči o njegovom novom spotu i pesmi “Lažem kad zinem”, pa je Rosić pitao da li je zbog spota, u kojem je govornica, ova pesma adresirana na političare – kako su je videli mnogi ljudi u komentarima.

Rambo je odgovorio da je politika vrh ledenog brega društva i pošto su političari najviše eksponirani u medijima, najlakše prepoznaješ njih. Ali je pesma kritika epohe, posttruth society, imaš reklame koje su prve počele da lažu, dezodoransi 96% zaštite, ili 97% manje peruti.

Gledajte podkast “Rosić i drugovi” s Rambom Amadeusom na YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=LENMJWbWlFI

Zamišljamo komisiju koja broji perut na reverima sakoa i donosi zaključak da je manje baš toliko u procenat. Epoha medija je pojačala epohu laži. A poniženi, uvređeni narod uvek voli da vidi satiru uperenu prema političarima, ali ovo je pesma o epohi.

Na četrdeset godina od Olimpijade u Sarajevu, Rambo se prisetio svog učešća na tim Olimpijskim igrama i ispričao anegdotu. Setio se svog dolaska u taj grad 1992. kada je snimao televizijski šou, ali je to bilo nekoliko dana pre početak rata u Bosni pa je sve prekinuto i on se vratio skoro pa poslednjim vozom za Beograd.

Pričalo se o tome šta je jugonostalgija i da je primetio da je najviše jugonostalgije zatekao kod naših ljudi u inostranstvu. Na pitanje da li je jugonostalgija razlog prepunih koncerata novih zvezda poput Prije, ili Rozge, Antonije Pušić je rekao da se pokazalo da je od bratstva i jedinstva ostao samo zajednički ukus.

Rosić ga je pitao i o saradnji sa Dinom Dvornikom, saradnji na pesmi a i o zajedničkim nastupima.

Bilo je u podkastu reči o naslovu drugog albuma “Hoćemo gusle” gde se onda u prozapadnoj Jugoslaviji kada se na mitingu antibirokratske revolucije uzviknulo “Hoćemo Ruse” pojurilo da se pokrije ta parola sa “Hoćemo gusle”.

Antibirokratska revolucija je, danas vidimo, u kulturnom modelu pobedila, složili su se Rosić i Rambo. Danas se u Srbiji sigurno ne bi tražila zamenica za Ruse u paroli “Hoćemo Ruse”.

Onda je Rambo otkrio ko je iz njegove porodice bio na Golom otoku, i kako se “popravio” na robiji.

Zašto u korporacijama nema štrajkova, i zašto nije čudno što u Evropi štrajkuju poljoprivrednici i ekološki aktivisti? Kako su ekološki problemi prethodili Drugom svetskom ratu i šta je slično danas?

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price